Ž4=VELIKA BRITANIJA Ž1=FINANCIAL TIMES Ž2=22. VII. 1977. Ž3=Zahtjevi albanske manjine u Makedoniji raspiruju slavenski nacionalizam U Americi uvježbana antiteroristička policija čuva tri zastave u središtu Gostivara, koji je tijekom
ovog mjeseca bio pozornica najžeščih etničkih sukoba od stjecanja neovisnosti 1991. Zahtjevi Albanaca za većim pravima pretvorili su se u sukob 9. srpnja nakon što je vlada poslala specijalne snage da skinu albansku, tursku i makedonsku nacionalnu zastavu koje su bile istaknute ispred gostivarske gradske vijećnice. U cjelodnevnom sukobu policije s nekoliko tisuća osoba, među kojima je bilo i naoružanih, od policijskog su metka stradala dva albanska mladića. Još je jedan poslije podlegao ranama. Ministarstvo unutarnjih poslova izjavilo je da je uhićeno 312 osoba, uključujući i novoizabranog radikalnog gradonačelnika, g. Rufija Osmanija. On je optužen zbog poticanje na nasilje i rasnu mržnju te zbog nepoštivanja zabrane koju je donio Ustavni sud, da se albanska nacionalna zastava ističe izvan gradske vijećnice. 'To je bila katastrofa' pripovijeda g. Bujar Ibishi, Albanac koji radi za nevladinu Udrugu za demokratsku inicijativu u Gostivaru. 'Gostivar je bio poznat kao grad u kojemu vlada tolerancija, s kavanama i disco-klubovima u koje su dolazili svi, bez obzira na podrijetlo. To je velik udarac za međuetničke odnose. Isprva su se Makedonci slavenskog podrijetla osjećali pobjednicima, a potom su počeli strahovati.' Albanci muslimanskog podrijetla u
Ž4=VELIKA BRITANIJA
Ž1=FINANCIAL TIMES
Ž2=22. VII. 1977.
Ž3=Zahtjevi albanske manjine u Makedoniji raspiruju slavenski
nacionalizam
U Americi uvježbana antiteroristička policija čuva tri zastave u
središtu Gostivara, koji je tijekom ovog mjeseca bio pozornica
najžeščih etničkih sukoba od stjecanja neovisnosti 1991.
Zahtjevi Albanaca za većim pravima pretvorili su se u sukob 9. srpnja
nakon što je vlada poslala specijalne snage da skinu albansku, tursku
i makedonsku nacionalnu zastavu koje su bile istaknute ispred
gostivarske gradske vijećnice. U cjelodnevnom sukobu policije s
nekoliko tisuća osoba, među kojima je bilo i naoružanih, od
policijskog su metka stradala dva albanska mladića. Još je jedan
poslije podlegao ranama.
Ministarstvo unutarnjih poslova izjavilo je da je uhićeno 312 osoba,
uključujući i novoizabranog radikalnog gradonačelnika, g. Rufija
Osmanija. On je optužen zbog poticanje na nasilje i rasnu mržnju te
zbog nepoštivanja zabrane koju je donio Ustavni sud, da se albanska
nacionalna zastava ističe izvan gradske vijećnice.
'To je bila katastrofa' pripovijeda g. Bujar Ibishi, Albanac koji radi
za nevladinu Udrugu za demokratsku inicijativu u Gostivaru. 'Gostivar
je bio poznat kao grad u kojemu vlada tolerancija, s kavanama i
disco-klubovima u koje su dolazili svi, bez obzira na podrijetlo. To
je velik udarac za međuetničke odnose. Isprva su se Makedonci
slavenskog podrijetla osjećali pobjednicima, a potom su počeli
strahovati.'
Albanci muslimanskog podrijetla u Gostivaru, koji se nalazi na
sjeverozapadu Makedonije u dolini 20 kilometara udaljenoj od gorja u
istočnoj Albaniji, kažu da se uhićenja nastavljaju i da žive u ozračju
terora. Tržnica smještena između džamije i pravoslavne crkve, koja
inače vrvi od mještana, proteklog je vikenda bila gotovo prazna. Ulice
opuste čim počne padati mrak.
Mala i posve opkoljena zemlja, Makedonija je stekla neovisnost tek
1991., nakon odcjepljenja od komunističke Jugoslavije. Međutim,
neovisnost joj nije donijela potpunu sigurnost.
Tijekom povijesti su susjedne zemlje - Albanija, Srbija, Bugarska i
Grčka - pokazivale živo zanimanje za taj dio južnog Balkana, pa i
osvajačke pretenzije. Makedonske državne granice ne vode računa o
kompleksnoj regionalnoj mješavini etničkih skupina.
Prema popisu stanovništva iz 1994., od dva milijuna stanovnika, 66,6
posto je bilo onih što su se očitovali kao 'Makedonci' i 22,9 posto
Albanaca. Ostali su bili Turci, Srbi, Romi i drugi.
Albanci ne priznaju taj popis i tvrde da tvore trećinu cjelokupnog
stanovništva. Ako se sadašnja stopa nataliteta i doseljavanja iz
Albanije i susjednog Kosova nastave, prema nekim bi demografima
Albanci za 35 godina mogli postati većinskim stanovništvom.
Obje su strane svjesne opasnosti koja prijeti od međuetničkog nasilja
i slažu se da se rat na bosanski način mora izbjeći. U takav sukob
mogla bi se umiješati Srbija, gdje u pokrajini Kosovo živi gotovo dva
milijuna Albanaca, te Bugarska i Grčka. Makedonija optužuje te države
da ne priznaju makedonsku manjinu.
Zahtjevi za odcjepljenjem i stvaranjem velike Albanije što ih ističe
manji broj radikalno nastrojenih mlađih Albanaca raspiruju
nacionalizam makedonskih ekstremista. U ožujku, tijekom antialbanskih
prosvjeda u glavnom gradu Skoplju, manja je skupina studenata
izvikivala 'Albance u plinske komore'.
Kolaps koji je doživjela središnja vlast u Albaniji još je povećao
strah u Makedonaca, jer oružje uzeto iz vojnih skladišta slobodno
prelazi granicu. Vlast sumnja da su pobunjenici u Gostivar došli iz
Albanije i Srbije.
'Ako se u Makedoniji dogodi ono što se dogodilo u Albaniji, uvjeren
sam da će se zapaliti cijeli Balkan', upozorio je u travnju članove
Parlamenta g. Kiro Gligorov, 80-godišnji makedonski predsjednik.
Diplomati se pribojavaju da bi u sukobe u Makedoniji mogli biti
uvučeni i njezini balkanski susjedi. SAD čvrsto podupiru teritorijalnu
cjelovitost Makedonije u kojoj imaju 500 vojnika u sklopu promatračkih
snaga UN-a što broje tisuću vojnika.
Analitičari tvrde da je slaba, lijeva vladina koalicija, koja se već
bori s gospodarskom krizom, pod sve većim pritiskom desne, više
nacionalistički orijentirane oporbe, koja se koristi Gostivarom kao
upozorenjem da s Albancima više nisu mogući kompromisi.
U nastojanju da smanji napetost u Gostivaru i obližnjem gradu Tetovu,
parlament je 7. srpnja prihvatio zakon koji dopušta isticanje spornih
zastava izvan zgrade gradske vijećnice, ali samo prilikom nekih
makedonskih nacionalnih blagdana. Gradonačelnici obaju gradova
odbacili su zakon, pa je intervenirala policija, uključujući i
jedinice uvježbane u SAD. 'Makedonija je već podijeljena na više
država. Ne možemo dopustiti da bude izgubljen još koji dio', kaže g.
Zoran Ivanov, vladin predstavnik.
Vlada ističe da je pet ministara, nekoliko veleposlanika i 18 od 120
članova parlamenta albanske narodnosti. Ustav jamči jednaka prava svim
Makedoncima, bez obzira na njihovo podrijetlo, ali Albanci tvrde da su
u preambuli svedeni na drugorazredne građane i traže da ih se tretira
kao 'konstitutivan narod' u Makedoniji.
Vlada tvrdi da bi to bio prvi korak prema odcjepljenju i osuđuje
novoosnovanu radikalnu Albansku demokratsku stranku kao i
gradonačelnike Gostivara i Tetova da žele veliku Albaniju.
Gradonačelnik Tetova g. Alajdin Demiri, kojega optužuju da ne poštuje
Ustav, ističe da se zalaže za multietničku državu u kojoj Albanci neće
biti diskriminirani pri zapošljavanju, rješavanju stambenih problema,
školovanju i dobivanju utjecajnih položaja.
On međutim dodaje: 'Ako dvije etničke zajednice moraju živjeti u
jednoj državi, ili će surađivati, ili će same sebe izolirati. Ako se
nastavi s represijom Albanaca, ideja o priključenju velikoj Albaniji
postat će nužnost'."#L#
230139 MET jul 97