NJEMAČKA/FOCUS - INTERVIEW S DRNOVŠEKOM

Ž4=NJEMAČKA Ž1=FOCUS Ž2A=21. VII. 1997. Ž3=Drnovšek: "Pristup EU ne bi trebao biti organiziran kao paket-rješenje" Tjednik objavljuje interview sa slovenskim premijerom Janezom Drnovšekom. Tema razgovora: utjecaj SAD-a u Europi, proširenje EU i jugoslavenska prošlost. - Slovenija nije uključena u prvi krug proširenja NATO-a na istok. Kanadski premijer Jean Chretien predbacio je Sjedinjenim Državama da su prijam Slovenije spriječile jedino iz taktičkih, unutarnjopolitičkih razloga. Slažete li se s time? = Chretien je u pravu. No, u Sjedinjenim Državama nema tako puno Slovenaca kao Poljaka te nismo tako važni za američku unutarnju politiku. Osim toga, Amerikancima je bilo važno primiti u NATO nekoliko bivših članica Varšavskog pakta. Naravno da Slovenija ni u tom pogledu kao mlada država ne igra tako veliku psihološku ulogu. - Nije li utjecaj SAD-a na europsku sigurnosnu politiku prevelik? = Ostali su očigledno prihvatili vodeću uogu SAD-a. No, nisam siguran da je bilo mudro riskirati takav sukob s Europljanima i inzistirati na ograničenju broja novih članica NATO-a na samo tri zemlje. - Što Vas čini sigurnim da će Slovenija biti uključena u drugi krug proširenja? = Puno toga ovisi o tijeku ratifikacije ugovora sa Češkom, Mađarskom i Poljskom. Ako se Amerikanci u tom kontekstu suoče s problemima u Kongresu, drugog kruga proširenja neće ni biti. Dakle, ne postoji nikakvo jamstvo da ćemo ući u NATO, ali postoji realna šansa. Njemačka bi prihvatila Rumunjsku i Sloveniju, ali veliki sukob sa SAD-om zasigurno nije u njemačkom interesu. Valja biti realan - Slovenija toga nije vrijedna. - Povjerenstvo EU upravo je predložilo Sloveniju za prijam u EU. Kako ste se pripremili za taj korak? = Mislim da s time nećemo imati više problema no što je svojedobno imala Njemačka. Već sada ispunjavamo neke maastrichtske kriterije: naš je proračunski deficit malen, naši dugovi također. Glavni je problem bila liberalizacija vlasništva, odnosno slovenski je ustav dosad branio strancima kupovinu nekretnina. To ćemo tijekom sljedeće četiri godine promijeniti. Iza spomenute ustavne odredbe krio se strah da će ponajprije Talijani sve pokupovati. Taj je strah po mom mišljenju bio pretjeran. - Kakve šanse Slovenija vidi na europskom tržištu? Sigurno neće moći steći status zemlje niskih plaća. Neki već danas kritiziraju previše visoke plaće i prateće troškove za plaće. = Više plaće draže su mi od nižih. Za Europljane je to možda problem, za nas - znak razvoja. U svakom slučaju ne namjeravamo poput azijskih država povećavati konkurentnost našh poduzeća na račun plaća. Inače, priliku za Sloveniju vidimo u srednjoj Europi i na bivšim tržištima jugoistočne Europe koja smo za vrijeme jugoslavenske krize napustili. Trgovinska razmjena sa Srbijom trenutačno je jednaka nuli, a razmjena s Hrvatskom je mala. Tu se krije potencijal. - Ustrajete li još uvijek na cilju ulaska u članstvo EU 2001. g.? Danas se spominju puno udaljeniji datumi. = To je još moguće, ali ovisi o EU i o brzom pristanku pojedinih zemalja. Za šest kandidata ne treba sastavljati paket-rješenje već ih treba primati pojedinačno. To je mišljenje tijekom mog posjeta očitovao i kancelar Helmut Kohl. - Pokrećete li diplomatsku ofenzivu kako biste bili sigurni da ćete u prosincu biti pozvani na pregovore o članstvu u EU? = Iz rasprave u NATO-u ostao nam je otvoren kredit. Mnoge države smatraju da smo bez razboritog razloga isključeni iz prvog kruga proširenja i poduprijet će nas u pitanju EU. U tom pogledu veličina Slovenije čak je pozitivan faktor. Ne konkuriramo za fondove EU i nismo prijetnja za Španjolsku ili Portugal. Udio poljoprivrede u našem gospodarstvu iznosi oko 4 posto. - Italija je dosad blokirala pridruženi status Slovenije u EU jer je Slovenija nekadašnjim stanovnicima Istre odbijala vratiti kuće. Je li taj problem u međuvremenu riješen? = Sa sadašnjom talijanskom vladom imamo dobre odnose. Taj bilateralni sukob više nije povezan s pitannjem EU. S naše točke gledišta taj je problem trenutačno zadovoljavajuće riješen. Liberalizacija vlasništva za strance pruža, između ostalog, i nekadašnjim stanovnicima Istre (i današnjim talijanskim građanima) mogućnost otkupa njihovih kuća. - Smatrate li Europsku monetarnu uniju dugoročnim ciljem? = Nije isključena mogućnost da ćemo u trenutku stjecanja punopravnog članstva stupiti i u monetarnu uniju. Slovenija će ispuniti potrebne uvjete 2001. g. Mi smo mali monetarni prostor te naša središnja banka neprekidno mora intervenirati kako bi ograničila pritok stranog kapitala. Ulazak u europski monetarni prostor donio bi nam samo prednosti. - Francuska i Njemačka ne žele izdvajati više novca za proširenje EU. Neće li takvo stajalište ugroziti povećanje EU? = Francuska i Njemačka vjerojatno će na kraju ipak biti spremne staviti na raspolaganje više sredstava. Pritom valja napomenuti da njihovo stajalište gotovo i ne pogađa Sloveniju. Mi ćemo vjerojatno u početku biti mini-netto primalac sredstava EU. Potrebnu svotu procjenjujemo na maksimalno 200 milijuna maraka godišnje. Poljska, Mađarska i Češka predstavljaju daleko veći problem. - Slovenija je dosad vehementno poricala svoju jugoslavensku prošlost. Nije li to bila greška? Zar niste mogli snažnije utjecati na krizu u Bosni? = Slovenija je zaista pokušala pobjeći od svoje prošlosti i otarasiti se jugoslavenskog imagea. To je bilo razumljivo jer su nas svi trpali u isti koš. No, smatram da su te emocije prevladane. Slovenija može danas igrati aktivnu ulogu u tom dijelu Europe. Više nema razloga za takva strahovanja, upravo zato što smo na putu u Europu. Osim toga, Srbiju smo priznali odmah nakon Daytona i ponudili joj diplomatske odnose, ali reakcije nije bio. Kompleks ne muči nas već njih. - Nisu li i Europljani trebali biti aktivniji u Bosni? = Danas je najvažnije proširiti mandat SFOR-a. Smatram da bi postrojbe SFOR-a trebale ostati u Bosni i nakon sredine 1998. kako bi zaštitile proces stabilizacije te zemlje.#L# 230139 MET jul 97