Ž4=NJEMAČKA Ž1=SUEDDEUTSCHE ZEITUNG Ž2=22. VII. 1997. Ž3="Crna ruka" poseže za SFOR-om "Crna ruka terora prijeti: 'Ako želite mir, ostavite Karadžića na miru'. Plakati s navedenim tekstom i fotografijom bivšeg predsjednika pojavili su
se na mnogim mjestima u republici srpskoj u Bosni nakon što su britanski vojnici 10. srpnja u Prijedoru krenuli u hvatanje traženih možebitnih ratnih zločinaca i ubili u razmjeni vatre bivšeg policijskog načelnika Simu Drljaču. Potom je započeo niz eksplozivnih napada na urede, smještajne kapacitete i predstavnike NATO-ove postrojbe SFOR, policije UN IPTF i Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi (OESS). Napadi su popraćeni najavom organiziranog terora. 'Četnički pokret' ispisao je na papirićima poruku 'Smrt okupatorima i izdajnicima' i dostavio ih časnicima IPTF-a i zataknuo ih za vjetrobranska stakla vojnika SFOR-a. Još je zloslutniji 'Poziv srpskom narodu', popraćen objavom da je 11. srpnja obnovljena 'Crna ruka'. Kao odgovor na SFOR-ovu operaciju 'Tango', izvedenu u Prijedoru, stvarna ili fiktivna nova verzija urotničke i terorističke organizacije zaprijetila je 'osvajačima' 'posljednjim tangom s molotovljevim koktelima'. Među 'izdajnicima' kojima je usmjerena prijetnja našla se vjerojatno i Biljana Plavšić, nositeljica borbe za vlast protiv vodećeg kruga oko Karadžića na Palama, poduprta međunarodnom zajednicom. Njezin glavni protivnik Momčilo Krajišnik, predstavnik srpske republike u bosanskom državnom predsjedništvu, sudjelovao je n
Ž4=NJEMAČKA
Ž1=SUEDDEUTSCHE ZEITUNG
Ž2=22. VII. 1997.
Ž3="Crna ruka" poseže za SFOR-om
"Crna ruka terora prijeti: 'Ako želite mir, ostavite Karadžića na
miru'. Plakati s navedenim tekstom i fotografijom bivšeg predsjednika
pojavili su se na mnogim mjestima u republici srpskoj u Bosni nakon
što su britanski vojnici 10. srpnja u Prijedoru krenuli u hvatanje
traženih možebitnih ratnih zločinaca i ubili u razmjeni vatre bivšeg
policijskog načelnika Simu Drljaču. Potom je započeo niz eksplozivnih
napada na urede, smještajne kapacitete i predstavnike NATO-ove
postrojbe SFOR, policije UN IPTF i Organizacije za sigurnost i
suradnju u Europi (OESS).
Napadi su popraćeni najavom organiziranog terora. 'Četnički pokret'
ispisao je na papirićima poruku 'Smrt okupatorima i izdajnicima' i
dostavio ih časnicima IPTF-a i zataknuo ih za vjetrobranska stakla
vojnika SFOR-a. Još je zloslutniji 'Poziv srpskom narodu', popraćen
objavom da je 11. srpnja obnovljena 'Crna ruka'. Kao odgovor na
SFOR-ovu operaciju 'Tango', izvedenu u Prijedoru, stvarna ili fiktivna
nova verzija urotničke i terorističke organizacije zaprijetila je
'osvajačima' 'posljednjim tangom s molotovljevim koktelima'. Među
'izdajnicima' kojima je usmjerena prijetnja našla se vjerojatno i
Biljana Plavšić, nositeljica borbe za vlast protiv vodećeg kruga oko
Karadžića na Palama, poduprta međunarodnom zajednicom. Njezin glavni
protivnik Momčilo Krajišnik, predstavnik srpske republike u bosanskom
državnom predsjedništvu, sudjelovao je na državnom pogrebu na kojem je
odana počast 'junaštvu i srpstvu' Drljače, ubijenog u akciji SFOR-a.
'Crna ruka' povijesno je poznata kao začetnica sarajevskog atentata iz
1914. g. Austrijskog prijestolonasljednika Franza Ferdinanda ubili su
članovi studentske skupine 'Mlada Bosna', izazvavši time prvi svjetski
rat. Teroristička organizacija 'Crna ruka' osnovana je u srpskom
glavnom stožeru nakon austrijskog pripojenja Bosne 1908. Suosnivač je
bio časnik Dragutin Dimitrijević, zvan Apis. Njegovo ime našlo se i
ispod 'Poziva srpskom narodu'. Apis je pripadao i skupini urotničkih
časnika koji su 1903. u Beogradu ubili posljednjeg srpskog kralja iz
Obrenovićeve dinastije. Urotnici su se zalagali za ujedinjenje svih
Srba u jednoj državi. Kasnija teroristička organizacija uzela je ime
'Ujedinjenje ili smrt'. U to vrijeme glavni protivnik velikosrpske
ideje bila je Austrija. Spomenuta je ideja ponovo odigrala važnu ulogu
u raspadu Jugoslavije. Za vrijeme protjerivačkog rata Karadžićev
vojskovođa Ratko Mladić jednom je prilikom zaprijetio da će u slučaju
vojne intervencije bombama napasti London", piše Bernhard Kueppers.#L#
230139 MET jul 97