EUROPA ODLUČUJE O BUDUĆNOSTI DVIJU EUROPA, 21. VII. 1997.

Ž4=SJEDINJENE DRŽAVE Ž1=THE BALTIMORE SUN Ž2=21. VII. 1997. Ž3=Europa odlučuje o budućnosti dviju Europa "Odluka o budućnosti Europe donesena je proteklog tjedna, premda Europljani toga nisu svjesni. Postojat će dvije 'Europe', a ne jedna. Proteklog utorka Europsko je vijeće izvijestilo Europski parlament o svojoj preporuci da se pet zemalja što su pripadale sovjetskom bloku pridruže Europskoj uniji. To su zemlje koje su već bile pozvane da se pridruže NATO-u - Češka, Poljska i Mađarska - te Estonija i Slovenija. Idućeg je dana Vijeće priopćilo da je u Europskoj uniji nužno provesti radikalne strukturne promjene, ali je odgodilo njihovu provedbu do novog milenija. Predsjednik Vijeća Jacques Santer izjavio je da se g. 2000. mora održati još jedna zajednička međuvladina sjednica radi promjena u europskim strukturama odlučivanja i reforma zajedničke poljoprivredne politike te raspodjele regionalnih fondova. Sve je to trebalo biti obavljeno proteklog mjeseca u Amsterdamu kada su se vlade Europskog vijeća sastale radi revizije prethodnih reformi, ali se nisu uspjele dogovoriti. Sve su važne teme još jednom odgođene za neki budući datum. Odluka o proširenju način je na koji EU bježi od problema. Prvo će se proširiti a zatim će razmišljati o tome kako bi trebala funkcionirati proširena Europa - i danas, sa samo 15 članova, nije sposobna uhvatiti se u koštac s problemima pri glasovanju, stvaranju poljoprivrednih i regionalnih subvencija za koje svatko zna da su neobranjive. Stara rasprava o tome treba li Europu 'proširiti' ili 'produbiti' započela je među onima koji su željeli da centralizirana Europa funkcionira kao jedinstvena država te onih koji su želeli labavu asocijaciju suverenih država. Širenje je dovelo do smirivanja rasprava. Centralizirana unija ili djelotvorno odlučivanje nisu mogući s 20-30 članica. Kao što tvrdi pariški list 'Liberation', proširena EU je 'UN bez Vijeća sigurnosti' Međutim, čini se da će od šest ili sedam članica biti stvorena druga Europa. Ako uspije projekt o jedinstvenoj valuti, postojat će manja, fiskalno integrirana Europa s jedinstvenom valutom i integriranim gospodarstvom, i druga Europa bez toga. Jedna će s drugom biti povezana, ali će se razlikovati. Uvođenjem europske jedinstvene valute nastat će nova 'Europa' unutar stare. U toj će Europi državna fiskalna politika i velikim dijelom državna proračunska politika biti u djelokrugu nove neovisne europske banke za rezerve, koja će imati još nedefiniran oblik političkog nadzora. Ta će se Europa integrirati i 'produbiti' više nego ikada dosad. Fiskalna će integracija neizbježno povući članice te Europe u sve kompleksniju gospodarsku integraciju, sa značajnim političkim posljedicama. Države s jedinstvenom valutom ne mogu izbjeći davanje jednakih ili djelomičnih gospodarskih prioriteta i proračunskih odabira, koji su bitni za šire djelovanje njihovih vlada. U toj će skupini biti zemlje koje su inicirale ujedinjenje Europe 1950-ih godina: Francuska, Njemačka i tri zemlje Beneluxa. Italija, jedna od šest prvih, također će biti njezin dio, a Francuska inzistira na članstvu Italije. Očekuje se da će to biti i Austrija (njezina je valuta već usidrena uz njemačku marku). To je jezgra Europe. Da se Europska unija zaustavila na šest članica, njezina bi integracija zacijelo već odmakla dalje. Uz jedinstvenu valutu mogla bi se ubrzo oblikovati neka vrst zajedničke europske vanjske i sigurnosne politike. Ali, širenjem na 12 članica 1973. godine, a potom na 15, priključile su se zemlje čija se stajališta, težnje i interesi razlikuju od onih u izvornoj skupini. Odluka o širenju bila je hvalevrijedna, pa i neizbježna, jer je širenje bilo sastavni dio prvotne vizije Europe. Od samog su početka podcjenjivana neslaganja među onima koji su zahtijevali širenje i onih koji su bili za bliskiju integraciju. Ta su neslaganja odgovorna za današnju konfuziju i promašaje u Europskoj uniji. Budućnost pripada dvjema Europama, povezanim, ali odvojenim. Jedna će biti mala, mnogo integriranija nego što je danas, koja će moći donositi odluke i na svjetskoj razini voditi političke i gospodarske poslove. Druga će biti velika i labavije povezana, imat će zajedničko tržište s drugom Euuropom, a njezine će članice biti na različite načine povezane sa središnjim gospodarstvom i središnjom valutom, na mnogim će područjima surađivati sa središnjom Europom, ali je neće obvezivati njezine odluke, niti će ih moći blokirati. To je rješenje koje nameće europska zbilja. To nije loše rješenje. Njime svatko dobiva što želi. Time se stvara Europa koja može djelovati i razmatrati svjetske poslove s onom drugom Europom koja će biti sigurna, kooperativna, svjesna svog zajedništva s drugima..." - piše William Pfaff.#L# 230139 MET jul 97