ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Komentirajući osnivanje "Srpskog narodnog vijeća, nadstranačkog savjetodavnog i koordinativnog tijela i oblika etničke nacionalne samouprave, kojemu je na čelu dr. Milorad Pupovac", Željko Krušelj u uvodu
svoga komentara napominje da je time dovršeno "najkontroverznije razdoblje u višestoljetnoj povijesti Srba u Hrvatskoj", ocjenjujući da se nakon potpunog sloma velikosrpske ideje na hrvatskim prostorima "većina Srba tek ovih dana pomirila sa statusom nacionalne manjine".
ZAGREB, 21. srpnja (Hina) - Komentirajući osnivanje "Srpskog narodnog
vijeća, nadstranačkog savjetodavnog i koordinativnog tijela i oblika
etničke nacionalne samouprave, kojemu je na čelu dr. Milorad Pupovac",
Željko Krušelj u uvodu svoga komentara napominje da je time dovršeno
"najkontroverznije razdoblje u višestoljetnoj povijesti Srba u
Hrvatskoj", ocjenjujući da se nakon potpunog sloma velikosrpske ideje
na hrvatskim prostorima "većina Srba tek ovih dana pomirila sa
statusom nacionalne manjine". #L#
Krušelj objašnjava kako će težište rada toga vijeća biti "na
očuvanju srpskog nacionalnog i kulturnog identiteta, u čemu ne bi
trebalo biti nikakvih zapreka od strane hrvatskih vlasti, jer je to
ionako definirano u Ustavnom zakonu o položaju etničkih zajednica i
manjina".
Novinar smatra da bi hrvatsku javnost mogao zbunjivati "oštar
verbalni napad Milana Đukića na Milorada Pupovca i njegove suradnike,
u kojem je osnivanje Srpskog narodnog vijeća nazvao sramnim činom bez
presedana, a njegove osnivače donedavnim predvodnicima oružane pobune
protiv Hrvatske".
"Đukić je djelomično u pravu, jer je dio članova Vijeća doista bio
uključen u 'krajinske' organe, dok su neki lobirali za
'konfederalizaciju' Hrvatske", piše Krušelj pa nastavlja: "Kako se,
međutim, ne živi od prošlosti, tako i ta priča postaje marginalnom,
tim više što u sastavu Srpskog narodnog vijeća nema osoba s popisa
osumnjičenih za ratne zločine. Bitnije je od toga što su u to tijelo
integrirani i podunavski Srbi i predstavnici Srpske pravoslavne crkve,
koji napokon priznaju i teritorijalni integritet i zakonodavni sustav
Republike Hrvatske", ocjenjuje Krušelj i na kraju još piše:
"Predsjednik Srpske narodne stranke, nasuprot tome, naglo gubi svoje
pozicije i politički utjecaj stečen tijekom Domovinskog rata. Iako se
Đukić u tim teškim trenucima politički korektnije ponašao od dijela
onih koji danas sjede u Vijeću, činjenica je da njegova stranka stalno
zaoštrava stavove prema hrvatskim vlastima i, što je zacijelo i
najbitnije, tvrdoglavo ustrajava na neprihvatljivom konceptu 'dvojnog
suvereniteta'. Zato je i razumljivo što je hrvatska javnost danas
okrenuta onima koji prihvaćaju realnost i traže prihvatljiva politička
rješenja".
(Hina) dp mi
210826 MET jul 97