KAKO JE IZABRAN MILOŠEVIĆ

BEOGRAD, 16. srpnja (Hina) - Slobodan Milošević, treći predsjednik SRJ od njezina proglašenja 27. travnja 1992., izabran je na tu dužnost pod "neobičnim okolnostima" na jučerašnjim odvojenim sjednicama dvaju domova Savezne skuštine. #L# Mnogi još pamte kako je prvi predsjednik Dobrica Ćosić dojurio taksijem na skupštinsko zasjedanje kad je objavljeno da je predložen za predsjednika SRJ. Milošević se nije toliko žurio, tako da se jučer nije ni pojavio u Saveznoj skupštini. No za njega su se žurili drugi. Naime, Vijeće građana i Vijeće republika trebala su jučer samo utvrditi prijedloge kandidata za predsjednika države, a Milošević je bio jedini kandidat, jer je skupštinsko povjerenstvo za mandatno-imunitetska pitanja odbilo ostale (politički anonimne) kandidate koji navodno nisu ni ispunili sve potrebne uvjete. Prema odredbama saveznog zakona o izboru predsjednika, izbor se ne može obaviti na istoj sjednici na kojoj se utvrđuje lista kandidata i do izbora treba proteći pet dana. Stoga se očekivalo da će predsjednik biti izabran 23. srpnja, točno mjesec dana nakon isteka mandata Zorana Lilića, kako propisuje Ustav. No, Miloševićeva je Socijalistička partija izvršila pritisak na koalicijske partnere, zastupnike Demokratske partije socijalista Crne Gore, da se sve obavi u istom danu - i potvrđivanje kandidature i izbor. Crnogorski su se zastupnici odupirali, pa je zbog "uvjeravanja" više od jednog sata kasnio početak sjednica skupštinskih vijeća. Da su Crnogorci napokon pristali, vidjelo se i po tome što se u skupštinskoj auli počeo pripremati koktel i što su uneseni novi bogati cvjetni aranžmani. I pojačano osiguranje u skupštini i oko nje, također je protumačeno kao znak da će se dogoditi nešto više od pukog potvrđivanja predsjedničke knadidature. Tako su, uz pristanak koalicijskog partnera iz Crne Gore, oba skupštinska vijeća nakon utvrđivanja kandidature odmah počela novu sjednicu, čime je, kako su oni protumačili, zadovoljeno slovo Ustava, i izabrala Miloševića za predsjednika. To, međutim, nije bilo sve. Naime, na glasačkim je listićima pisalo samo: "zaokružite redni broj ispred kandidata", a nije ostavljena mogućnost izjašnjavanja "za" ili "protiv", pa zastupnici koji su željeli glasovati protiv Miloševića uopće nisu imali odgovarajuću mogućnost. Stoga su oporbeni zastupnici u Vijeću građana iskazali sumnju u valjanost glasovanja, uz napomenu da ne znaju na koji je način izbrojano 10 glasova protiv. No skupštinska većina nije se na to obazirala - jedino je bilo važno da je Milošević izabran, i to odmah nakon utvrđivanja kandidature, kako se do sljedeće sjednice zastupnici Demokratske partije socijalista ne bi predomislili i prekršili obećanje da će dati glas Miloševiću. Za tu mogućnost postojale su neke najave zbog sukoba u crnogorskom vrhu. Čini se, međutim, da je oprez bio suvišan, jer su obje struje u crnogorskoj vladajućoj partiji, na razočaranje srbijanske oporbe, glasovale za Miloševića. (Hina) sb bn 161207 MET jul 97