SINDIKAT O NACRTU EKONOMSKOGA MEMORANDUMA ZA HRVATSKU SVJETSKE BANKE

ZAGREB, 15. srpnja (Hina) - Podatak iz Nacrta ekonomskoga memoranduma za Hrvatsku Svjetske banke po kojemu se ukupna masa plaća u javnim službama u razdoblju od 1993. do 1996. godine povećala s pet posto na 11 posto brutto društvenoga proizvoda (BDP) jednostavno ne može biti točan, jer ne odgovara stvarnosti. Ocijenio je predsjednik Matice hrvatskih sindikata javnih službi (MHS) Vilim Ribić na konferenciji za novinare održanoj danas u Zagrebu. Konferencija je bila posvećena osvrtu MHS-a i Sindikata hrvatskih učitelja (SHU) na dio spomenutoga Nacrta koji se odnosi na položaj javnih službi u Hrvatskoj. #L# Novinari su izvješteni o prošlotjednom susretu predstavnika sindikata i drugih nevladinih udruga s visokim izaslanstvom Svjetske banke koje je za posjeta Hrvatskoj predstavilo Nacrt ekonomskoga memoranduma za Hrvatsku. Predstavnici sindikata uputili su pritom niz primjedbi na dio Nacrta koji se odnosi na prosvjetu, znanost i druge javne službe. Ribić je ocijenio kako se u promatranom razdoblju "dogodio značajan pad plaća u javnim službama" i smanjivanje broja zaposlenih, tako da su danas plaće početnika sa visokom stručnom spremom (VSS) u prosjeku 18 posto manje od prosječnih plaća u privredi, a koje se, podsjetio je, odnose na plaće radnika sa srednjom sručnom spremom (SSS). Na početku 1993. godine plaće početnika s VSS-om u javnim službama bile su 25 posto veće od prosjeka u privredi, što predstavlja stvarni pad plaća početnika sa VSS-om u javnim službama od skoro 50 posto. "Ti pak podaci", drži Ribić, "nužno nameću ključna pitanja: tko je taj koji opterećuje plaće u javnim službama i čiji se povlašteni položaj u društvu krije iza ovoga podatka". Također, dometnuo je predsjednik MHS-a, stanje u javnim službama ne smije se tretirati linearno, već je potrebno provesti analizu stanja u javnim službama i o tome provesti ozbiljnu javnu raspravu. Što se školstva tiče kriteriji Svjetske banke su potpuno neprihvatljivi jer je projekt koji ocjenjuje da "pomak" od jednoga učitelja na 30 učenika neće pogoršati kvalitetu obrazovanja u Hrvatskoj potpuno neprihvatljiv, ocijenio je predsjednik SHU Dalimir Kuba. Hrvatskoj nedostaje 3.500 učitelja, a prosječni je radni staž 25.000 zaposlenih učitelja u redovitim osnovnim školama u Hrvatskoj 22 godine, istaknuo je Kuba navodeći da samo ti podaci dovoljno govore u prilog činjenici da samo selektivni pristup rješavanju situacije u obrazovanju, uz osiguravanje dostojanstva učiteljskom staležu, može spasiti obrazovni sustav od potpune katastrofe. Svoje primjedbe MHS i SHU uputit će Svjetskoj banci u pisanom obliku, kazao je Vilim Ribić apelirajući na hrvatsku javnost da shvati ozbiljnost iznesenih primjedbi na Nacrt ekonomskoga memoranduma za Hrvatsku Svjetske banke. Potrebna je kritičnost jer iskustva nekih zemlja u svijetu pokazuju katastrofalne učinke koje su programi Svjetske banke izazvali na obrazovni sustav tih zemalja, kazao je Ribić. (Hina) ip db 151550 MET jul 97