ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - O problemu odlagališta radioaktivnog otpada u Hrvatskoj, piše Zdravko Cesar. Istaknuvši kako u Hrvatskoj godišnje nastaje otprilike jedan prostorni metar radioaktivnog otpada, i kako zbog njega ne bi
trebalo graditi odlagalište, novinar napominje kako će se situacija "bitno izmijeniti bude li Hrvatska prisiljena zbrinuti i svoj dio radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane u Krškom".
ZAGREB, 14. srpnja (Hina) - O problemu odlagališta radioaktivnog
otpada u Hrvatskoj, piše Zdravko Cesar. Istaknuvši kako u Hrvatskoj
godišnje nastaje otprilike jedan prostorni metar radioaktivnog otpada,
i kako zbog njega ne bi trebalo graditi odlagalište, novinar napominje
kako će se situacija "bitno izmijeniti bude li Hrvatska prisiljena
zbrinuti i svoj dio radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane u
Krškom". #L#
"Bez obzira na trenutačne 'nesuglasice' u vezi s nuklearkom u
Krškom, nuklearni je otpad i te kako realna činjenica. A da je on vrlo
blizu, najbolje svjedoči podatak da se čuva u elektrani, samo
dvadesetak kilometara uzvodno od hrvatske metropole! I kada nuklearka
prestane raditi, prijetnja od osam tisuća prostornih metara
radioaktivnog otpada iz redovitog rada povećat će se za dodatnih
desetak tisuća prostornih metara od 'raspremanja' nuklearke!",
napominje novinar uz upit: "Kamo s tim otpadom?"
U nastavku objašnjava kako se s odabirom lokacija počelo još 1992.
godine, a da su na kraju ostale četiri lokacije (Trgovska gora,
Moslavačka gora, Papuk i Psunj), da bi nakon zastupničkog amandmana na
Prijedlog strategije prostornoga uređenja Republike Hrvatske otpalo
područje Papuka, a vjerojatno i Psunja. "Ostale su dvije lokacije - na
Trgovskoj gori i Moslavačkoj gori - koje čekaju daljnji razvoj
događaja", dodaje Cesar, a o samom odlagalištu piše: "Bude li cijeli
posao u vezi s izborom lokacije za odlagalište radioaktivnog otpada
izveden do kraja, Hrvatska bi mogla postati vlasnikom jednog modernog
odlagališta. Po sadašnjim procjenama, ono bi bilo projektirano i
izgrađeno na 18.000 prostornih metara otpada i imalo bi otprilike
površinu od deset hektara. Zajedno s pripadajućom infrastrukturom
(ovisno o tome je li tunelskog ili površinskog tipa), ono bi stajalo
oko sto milijuna maraka. Na prvi pogled, riječ je o velikom iznosu,
no, znamo li da vrijednost godišnje proizvedene struje iz nuklearke u
Krškom dostiže gotovo deset puta veći iznos, ti se brojevi
relativiziraju. Buduće odlagalište imat će, kao i ostala odlagališta u
svijetu, izgled čiste apoteke, a sigurnost unutrašnjosti bit će na
najvećoj razini".
(Hina) dp mi
140848 MET jul 97