KRIŽEVCI, 13. srpnja (Hina) - Pšenica "divana" križevačkoga selekcionara dr. Marijana Jošta po ocjeni je stručnjaka vrhunska krušna pšenica u Europi. To je pšenica kakvu Hrvatska dosad nije imala. Idealna je za proizvodnju tjestenine,
a dodavanjem od 20 do 25 posto "divane" drugim brašnima poboljšava se kakvoća kruha. Dok druge pšenice sadrže od 11 do 14 posto bjelančevina, "divana" ima od 16 do 18 posto. To su potvrdila i ispitivanja osječkoga Tehnološkog fakulteta po kojima brašno od "divane" daje istu kakvoću tjestenine kao i tvrde pšenice.
KRIŽEVCI, 13. srpnja (Hina) - Pšenica "divana" križevačkoga
selekcionara dr. Marijana Jošta po ocjeni je stručnjaka vrhunska
krušna pšenica u Europi. To je pšenica kakvu Hrvatska dosad nije
imala. Idealna je za proizvodnju tjestenine, a dodavanjem od 20 do 25
posto "divane" drugim brašnima poboljšava se kakvoća kruha. Dok druge
pšenice sadrže od 11 do 14 posto bjelančevina, "divana" ima od 16 do
18 posto. To su potvrdila i ispitivanja osječkoga Tehnološkog
fakulteta po kojima brašno od "divane" daje istu kakvoću tjestenine
kao i tvrde pšenice. #L#
"Takva je tjestenina elastična i ne raskuhava se, a ne treba joj
dodavati jaja, što znači da je zdravija jer ne povećava kolesterol",
kaže dr. Marijan Jošt, "otac" sedam priznatih vrhunskih pšeničnih
sorta i jedne koja je u postupku priznavanja.
Na upit kako prerađivačka industrija reagira na namjenske pšenice,
dr. Jošt kaže kako kod nas izbor pšeničnih sorta određuju agronomi
umjesto da ih naručuje prerađivačka industrija. "Kod naših susjeda
Austrijanaca, primjerice, mlinarska industrija ugovara s ratarima
vrhunske sorte i količine pšenice. Tako se visokokvalitetna pšenica
plaća ratarima između 10 i 40 posto skuplje od druge pšenice. Već
nekoliko godina nastojim upoznati i mlinare i agronome s osobinama
pšenica koje stvaram", kaže dr. Jošt i napominje kako nije bitno
koliko se dobije zrna po hektaru, nego koliko se dobije brašna,
odnosno kruha ili drugih proizvoda. Po njegovim riječima, "divana" ima
veće izbrašnjavanje jer od stotinu kilograma zrna daje više brašna od
standardnih sorta, a bolje upija vodu i daje više kruha.
On upozorava i na druge pokazatelje koji potvrđuju ekonomsku računicu
uzgoja te pšenice. Za sjetvu treba manje sjemena, manje gnojiva, manje
održavanja i ulaganja, a na kraju - za meljavu ne trebaju posebni
mlinovi kao za "durum" pšenicu.
Zasad su za "divanu" pokazali zanimanje sisačko poduzeće "Ljudevit
Posavski", koje je za svoje potrebe zasijalo stotinu hektara, te
"Agrokor" koji je uzgaja na vinkovačkim poljima.
Za pšenicu "divana" zanimanje su pokazali i u Italiji, gdje će
ovogodišnja žetva na pokusnim česticama pokazati hoće li se jedna
hrvatska sorta pšenice plasirati među talijanske, koje su se dosad
uglavnom sijale u našim krajevima.
(Hina) on mc
131335 MET jul 97