NEW YORK, 12. srpnja (Hina) - Ono što je Hrvatska učinila posljednjih godina mora izazvati osjećaj divljenja, ocijenio je hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u ekskluzivnom interviewu najnovijem broju uglednog američkog
političko-gospodarskog tromjesečnika "Leaders" (Liders), koji izlazi u New Yorku.
NEW YORK, 12. srpnja (Hina) - Ono što je Hrvatska učinila posljednjih
godina mora izazvati osjećaj divljenja, ocijenio je hrvatski
predsjednik dr. Franjo Tuđman u ekskluzivnom interviewu najnovijem
broju uglednog američkog političko-gospodarskog tromjesečnika
"Leaders" (Liders), koji izlazi u New Yorku. #L#
U interviewu, objavljenom u posebnom prilogu posvećenom Hrvatskoj,
dr. Tuđman govori o svojim glavnim zadaćama kao predsjednika i
zadaćama hrvatske Vlade u sljedećem razdoblju, o provedbi Daytonskog
sporazuma, odnosima sa SR Jugoslavijom, te o gospodarskim uspjesima po
kojima se Hrvatska svrstala među najuspješnije bivše socijalističke
zemlje. U istom broju časopisa objavljen je i interview s hrvatskim
premijerom Zlatkom Matešom.
"Ako objektivno pogledate današnju Hrvatsku i ono što je ova zemlja
postigla posljednjih godina, to mora izazvati osjećaj divljenja",
rekao je hrvatski predsjednik. Istodobno, napomenuo je, Hrvatska je
predmet kritike za ono što je postigla, čak i od tako uglednih listova
kao što je "New York Times". To pokazuje kako je u tijeku stalna borba
između pozitivnog pristupa stvarima i skepticizma, ocijenio je dr.
Tuđman izražavajući uvjerenje da će na kraju ipak prevladati pozitivno
stajalište.
Odgovarajući na pitanje novinara "Leadersa" o tome što smatra svojim
glavnim zadaćama nakon što je osvojio novi predsjednički mandat, dr.
Tuđman je rekao da će njegova "osobna zadaća i zadaća hrvatske
demokratske Vlade biti da se u punoj mjeri usredotoči na obnovu
zemlje, jačanje demokracije i vladavine zakona te na popravljanje
životnog standarda naših građana". Također, rekao je hrvatski
predsjednik, "nastojat ću dalje unapređivati odnose Hrvatske s
demokratskim zemljama diljem svijeta".
Govoreći o stanju u BiH, hrvatski je predsjednik ocijenio da je
potrebno osigurati provedbu daytonskih sporazuma. "Hrvatska je
privržena miru i prestanku ratnih strahota. Također je privržena
predloženoj federaciji s Muslimanima. Hrvatska i Hrvati u Bosni i
Hercegovini prihvatili su taj prijedlog, premda, moram reći, postoji
određeni stupanj nerazumijevanja i nepovjerenja s obje strane,
uglavnom s muslimanske strane", istaknuo je dr. Tuđman.
"Bosanska kriza, objektivno govoreći, svakako je jedna od
najsloženijih kriza u današnjem svijetu. Zato će biti potrebna velika
količina mudrosti i odlučnosti da se postigne rješenje kojim će se
izbjeći budući sukobi. Ne smije biti površnog ili privremenog
pristupa; umjesto toga, potrebno nam je rješenje koje će biti trajno i
u interesu sva tri naroda", dodao je hrvatski predsjednik.
Odgovarajući na pitanje o stanju u Srbiji, dr. Tuđman je istaknuo
kako je na srpskom narodu da odlučuje o tome tko će vladati u toj
zemlji. "Što se tiče Hrvatske", rekao je hrvatski predsjednik, "ona je
za normalizaciju odnosa dviju zemalja, koja treba biti utemeljena na
recipročnom priznanju, posebice među Hrvatima i Srbima, koji su dvije
najstarije civilizacije u ovom području".
Govoreći o hrvatskim gospodarskim uspjesima, dr. Tuđman je istaknuo
kako je Hrvatska, unatoč činjenici da je bila žrtva agresije, uspjela
gotovo u potpunosti provesti gospodarsku pretvorbu, a to joj priznaju
i međunarodni financijski i gospodarski stručnjaci. "Danas Hrvatska
ima jednu od najnižih inflacijskih stopa u svijetu. Objektivno, mi smo
postigli gospodarsku stabilnost koja stavlja Hrvatsku među
najuspješnije tri ili četiri od 24 bivše socijalističke zemlje Europe
i bivšega Sovjetskog Saveza. Štoviše, hrvatski zakoni jamče razvoj
sustava slobodnog tržišta, privatizaciju hrvatskih tvrtki kao i
prilike za investicije u našoj zemlji, jednako kao i u bilo kojoj
zapadnoj zemlji", rekao je dr. Tuđman.
Novinar "Leadersa" upitao je hrvatskog predsjednika i o njegovu
zdravlju, za koje neki skeptici tvrde da je slabo. Po ocjeni dr.
Tuđmana, nije riječ samo o skepticima, "nego i o ljudima koji se ne
mogu pomiriti s idejom neovisne, demokratske Hrvatske". "To su ljudi
koji su gorljivo nagađali o mojoj bolesti i nedvojbeno su je
preuveličali", istaknuo je hrvatski predsjednik.
"Međutim, na iznenađenje tih skeptika i ljudi koji se ne mogu
pomiriti s neovisnom i demokratskom Hrvatskom, te na zadovoljstvo
hrvatskog naroda, moje je zdravlje takvo da sam kadar voditi državu i
čak igrati tenis, koji mi pomaže u održavanju zdravlja. Rezultati
nedavnih izbora još su jednom pokazali vjeru i povjerenje hrvatskog
naroda u politiku za koju se zalažem", ocijenio je dr. Franjo Tuđman.
Hrvatski premijer Zlatko Mateša se u svojem interviewu za časopis
"Leaders" ponajviše osvrnuo na hrvatska gospodarska kretanja i
postignuća.
Upitan za najvažnije hrvatske geopolitičke ciljeve, Mateša je
istaknuo kako Hrvatska ima vrlo jednostavnu strategiju - očuvanje
političke i makroekonomske stabilnosti, što su, po Matešinim riječima,
preduvjeti gospodarskog rasta u Hrvatskoj. Gospodarski rast u
protekloj godini daje povoda za optimizam u ovoj godini, kazao je
hrvatski premijer i dodao da Hrvatska ulazi u novo razdoblje, ne samo
kao država, nego i kao gospodarski čimbenik. U ovom novom razdoblju
svojega razvoja Hrvatska se sve više usredotočuje na strana ulaganja,
trgovinu i gospodarsku promidžbu zemlje nastojeći prevladati predodžbe
koje su nastale kao rezultat događanja na prostoru bivše Jugoslavije.
U skladu s time, napomenuo je hrvatski premijer, nastojimo razviti
gospodarsku diplomaciju kako bismo promicali ulaganja u Hrvatsku.
Govoreći o gospodarskim područjima u kojima Hrvatska ponajprije želi
privući strana ulaganja, Mateša je kazao: "Naročito se koncentriramo
na ona područja u kojima vjerujemo da posjedujemo komparativne
prednosti, kao što je to brodogradnja. Nadalje, tu je naša
farmaceutska industrija - Pliva je jedno od najuspješnijih poduzeća u
Europi i prva hrvatska tvrtka koja se pojavila na londonskoj burzi -
zatim drvna industrija, poljodjelstvo i prehrambena industrija.
Također je tu cijeli sektor usluga na čelu s turizmom."
Na svojim brojnim putovanjima u proteklom razdoblju s ciljem
promicanja hrvatske gospodarske strategije, podsjeća časopis
"Leaders", Mateša je također posjetio Moskvu, Peking i Džakartu.
"Najveći rezultat tih putovanja je poboljšanje naših trgovinskih
odnosa i povećanje ulaganja u Hrvatsku. Dio naše sveukupne strategije
jest da Hrvatska postane put ulaska u istočnu Europu. Vjerujemo da to
nije samo pitanje zemljopisnog položaja nego i sposobnosti hrvatskih
građana koji spadaju među najbolje radnike na svijetu", ocijenio je
Mateša.
Novinara "Leadersa" zanimala je i Matešina ocjena odnosa između
Hrvatske i SAD. "SAD i predsjednik Clinton puno su uložili u ovu
regiju, posebno vezano uz mirovnu misiju u BiH. Oni su također
investirali u poslijeratnu obnovu Hrvatske i BiH... Tijekom posjeta
američkog ministra trgovine Kantora potpisali smo prve bilateralne
ugovore o projektima vezanim za izgradnju infrastrukture... Ukupno
imamo više od dvije milijarde dolara uloženih u projekte američkih
tvrtki u Hrvatskoj i to je za Hrvatsku, najblaže rečeno, iznimno
dragocjeno", ustvrdio je hrvatski predsjednik Vlade.
(Hina) rb/ii
120905 MET jul 97