ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - Poticanje uporabe proizvoda i primjene proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš te promicanje ujednačenog odnosa zaštite okoliša i gospodarskog razvitka, jedan je od zakonom postavljenih ciljeva
zaštite okoliša u Hrvatskoj. To stoji u sažetku Izvješća o provedbi Agende 21 u Hrvatskoj, (u izdanju Državne uprave za zaštitu okoliša), izrađenog u povodu Posebnog zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UN), posvećenog provedbi Agende 21, tj. plana djelovanja za postizanje održivog razvitka na globalnoj razini.
ZAGREB, 11. srpnja (Hina) - Poticanje uporabe proizvoda i primjene
proizvodnih postupaka najpovoljnijih za okoliš te promicanje
ujednačenog odnosa zaštite okoliša i gospodarskog razvitka, jedan je
od zakonom postavljenih ciljeva zaštite okoliša u Hrvatskoj. To stoji
u sažetku Izvješća o provedbi Agende 21 u Hrvatskoj, (u izdanju
Državne uprave za zaštitu okoliša), izrađenog u povodu Posebnog
zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda (UN), posvećenog provedbi
Agende 21, tj. plana djelovanja za postizanje održivog razvitka na
globalnoj razini. #L#
U tom se sažetku, među ostalim, govori i o održivom razvitku
države, temeljenom na gospodarstvu i industriji zasnovanoj na
okolišu prihvatljivim tehnologijama.
Kao jedan od instrumenata za postizanje promjena obrazaca potrošnje,
osmišljen je i znak zaštite okoliša. On se od 1993. godine dodjeljuje
proizvođačima robe široke potrošnje, koji u proizvodnji koriste
otpad, a u odnosu na druge istovrsne proizvode manje opterećuju okoliš.
Taj znak ima promotivni značaj, te bi trebao utjecati na promjenu
obrazaca proizvodnje i svijest kupaca proizvoda široke potrošnje. Kako
nije poduprt poticajnim mjerama fiskalne politike, stoji u Izvješću,
znak zaštite okoliša ne utječe na prodajnu cijenu proizvoda koji ga
nosi.
Zalihe neobnovljivih energenata u Hrvatskoj vrlo su skromne te stoga
uvozimo više od 40 posto potrebne energije. No, postoje mogućnosti
iskorištavanja velikog potencijala gotovo svih vrsta obnovljivih
izvora energije, primjerice geo-toplinske energije, biomase, energije
sunca i vjetra radi postupnog uvođenja tih vrsta energije u hrvatski
energetski sustav.
U sklopu plana održivog razvitka nalazi se i Zakon za provedbu
politike zaštite i poboljšanja kakvoće zraka u Hrvatskoj, kojim se
propisuje uspostavljanje državne i područnih mreža za praćenje
kakvoće zraka, način klasifikacije područja s obzirom na kakvoću
zraka, potreba donošenja sanacijskih programa za ugrožena područja,
kao i za stacionarne izvore onečišćavanja zraka. Pritom Državna
uprava za zaštitu okoliša pruža stručnu pomoć korisnicima tvari
koje oštećuju ozonski omotač glede alternativnog rješenja za te
tvari. Prioritetni programi će se početi primjenjivati od ove
godine.
Posebna se pozornost, stoji u sažetku Izvješća o provedbi Agende 21,
posvećuje zaštiti Jadranskog mora. Pritom je državni prioritet u
njegovoj zaštiti sprječavanje onečišćenja s brodova i iz kopnenih
izvora. Zbog toga je najvažnije izgraditi uređaje za pročišćavanje
otpadnih voda naselja i industrije u obalnom području. Procjenjuje
se da je u 1995. godini u more ispušteno otprilike 30 tisuća kubnih
metara ulja.
Plan intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora predviđa nabavu
opreme za čišćenje mora u slučaju nesreća. U Jadranskom moru postoji
šest brodova za čišćenje mora, od čega se četiri nalaze na njegovom
sjevernom, a dva na srednjem dijelu. Kontrola sanitarne kakvoće mora
provodi se u turističkoj sezoni, a podaci o mikrobiološkim pokazateljima
dostupni su turističkim agencijama, kao i ostalim zainteresiranim
osobama. Ipak, kako stoji u zaključku, Jadransko more nije onečišćeno,
osim u lukama gradova s više od 50 tisuća stanvonika i u područjima gdje
je smještena industrija.
(Hina) splj sbo
111137 MET jul 97