PREDSTAVLJENA RANGLISTA HRVATSKIH BANAKA ZA 1996.

ZAGREB, 10. srpnja (Hina) - Hrvatski bankarski sustav karakteriziraju daljnji rast broja banaka (na kraju prošle godine bilo ih je ukupno 60), te visoka koncentracija kapitala u nekoliko banaka, jer se na osam banaka odnosi 57 posto cjelokupnog kapitala, dok je gotovo 60 posto dobiti koncentrirano u pet banaka. To je istaknuto na današnjoj promociji specijalnog izdanja Privrednog vjesnika "Banke - Hrvatska i svijet" koji, petu godinu za redom, donosi i rangliste hrvatskih banaka prema nizu različitih kriterija. Ranglistama su obuhvaćene ukupno 53 banke, a prema temeljnom kriteriju - temeljnom kapitalu na prvom je mjestu Privredna banka Zagreb, slijede Zagrebačka banka, Riječka banka, Splitska banka, Varaždinska banka, Dubrovačka banka, Croatia banka, Promdei banka, Riadria banka i Dalmatinska banka. #L# Ranglista hrvatskih banaka sadrži uz ostalo i preglede po deset vodećih banaka po različitim kriterijima, pa je tako primjerice po kriterijima aktive te dobiti prije oporezivanja prva Zagrebačka banka, po kriteriju dobit/kapital prva je Trgovačka banka, a po kriteriju dobit/aktiva Kvarner banka. Ovogodišnje izdanje donosi i nekoliko ranglista u odnosu na broj uposlenih, pa je tako po kriteriju aktiva/uposleni prva Nava banka, po kriteriju dobit/uposleni prva je Štedbanka, a po kriteriju kapital/uposleni prva je Imex banka. Poslovne su banke najvažniji financijski posrednici na hrvatskom financijskom tržištu, istaknuo je na predstavljanju guverner Narodne banke Hrvatske dr. Marko Škreb. Očekujući veći rast obujma platnog prometa, te najavljujući značajne promjene u platnom prometu, guverner Škreb je poručio da se za te promjene adekvatno trebaju pripremiti i poslovne banke. Osvrćući se na ulogu države u financijskom posredništvu, dr. Škreb je uz ostalo istaknuo da su banke i štedionice tržišni akteri. Država svojim mjerama treba minimalizirati nesigurnost depozitara, a svi ostali, poručio je dr. Škreb, moraju shvatiti da je odluka o ulaganju poslovna odluka, a poslovna je odluka rizik. Naglašavajući da će NBH intenzivirati nadzor nad bankarskim sustavom, dr. Škreb je najavio da će se znatno veća pažnja posvetiti kontroli podataka. Bankarima je također poručio da trebaju voditi više računa o svjetskom financijskom okruženju. Po riječima predsjednika Udruženja banaka Hrvatske Ivice Štokića hrvatsko bankarstvo trenutno karakteriziraju proces sanacije i restrukturiranja, te sve jača konkurencija, posebice inozemnih banaka. Podsjećajući da je prošle godine na ranglisti bilo 48 banaka, a sada ih je 53 dok još šest banka čeka da uđe na listu, odgovorni urednik specijalnog izdanja Privrednog vjesnika dr. Žarko Primorac isforsiranom je ocijenio dilemu da li je banaka previše ili premalo. Upravljanja troškovima banaka i primjerena tehnologija poslovanja, drži on, bit će razdjelnica između dobrih i loših banaka. Direktor Privrednog vjesnika Franjo Žilić uz ostalo je istaknuo da su se po prvi puta sve banke odazvale pozivu i dale potrebne podatke. Žilić je napomenuo da je kao jedan od novih pokazatelja uveden i koeficijent adekvatnosti kapitala (izražen kao odnos jamstvenog kapitala i rizične aktive). Prema hrvatskim propisima taj koeficijent mora biti najmanje osam posto, ali ga uz jednu iznimku (Cibalae banku) znatno premašuju sve hrvatske banke što, po navodima iz teksta dr. Žarka Primorca, pokazuje da odnos prema sigurnosti banke ima visoko mjesto među kriterijima upravljanja bankama. Specijalno izdanje "Banke - Hrvatska i svijet" donosi i prvo istraživanje o povjerenju građana u banke, te preglede 50 najvećih razvojnih banaka, sto najvećih svjetskih i srednjeeuropskih banaka. (Hina) bn ds 101519 MET jul 97