PRIOPĆENJE O IMENOVANJU ZAGREBAČKOG NADBISKUPA TE PRVOG VARAŽDINSKOG I POŽEŠKOG BISKUPA

I POŽEŠKOG BISKUPA ZAGREB, 5. srpnja (Hina/IKA) - Tiskovni ured HBK objavio je priopćenje Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj da je danas u 12 sati Sveta Stolica objavila odluke o imenovanju zagrebačkog nadbiskupa te prvog varaždinskog i požeškog biskupa, javila je IKA. Sveti Otac Ivan Pavao II. prihvatio je ostavku uzoritog kardinala Franje Kuharića na službi pastoralnog upravljanja zagrebačkom nadbiskupijom, te imenovao novog zagrebačkog nadbiskupa u osobi preuzvišenog msgr. Josipa Bozanića, krčkog biskupa. Sveti je Otac ustanovio biskupije u Varaždinu i Požegi, podjelom teritorija zagrebačke nadbiskupije, te je imenovao preuzvišenog msgr. Marka Culeja, pomoćnog zagrebačkog biskupa, za prvog varaždinskog biskupa. Za prvog požeškog biskupa Sveti Otac je odabrao prečasnog dr. Antuna Škvorčevića, predstojnika Katehetskog instituta pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Istovremeno je Sveti Otac donio odluku da uzoriti kardinal Franjo Kuharić nastavi upravljati zagrebačkom nadbiskupijom u svojstvu Apostolskog administratora "sede vacante" sa svim ovlastima dijecezanskog biskupa, do trenutka preuzimanja službe novog nadbiskupa. Novi zagrebački nadbiskup msgr. Josip Bozanić rođen je u Rijeci 20. ožujka 1949., od oca Ivana Bozanića i majke Dinke rođene Valković. Klasičnu gimnaziju završava u Pazinu, a filozofski i teološki studij pohađao je u Rijeci, Zagrebu i Rimu. Na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu magistrira iz dogmatike, a na Papinskom lateranskom sveučilištu u Rimu postiže diplomu licencijata iz kanonskog prava. Za svećenika krčke biskupije zaređen je 29. lipnja 1975. u Krku. Obavljao je službu biskupskog tajnika od 1975. do 1976., a službu župnog vikara od 1976. do 1978. Od 1986. do 1987., kancelar je biskupskog ordinarijata u Krku, a od 1987. do 1989. generalni vikar krčke biskupije. Od 1988. do danas profesor je crkvenog prava i dogmatske teologije na Teologiji u Rijeci. Imenovan je za biskupa koadjutora krčke biskupije 10. svibnja 1989., a zaređen 25. lipnja iste godine. Službu dijecezanskog biskupa krčke biskupije preuzeo je 14. studenog 1989. U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji obavlja slijedeće dužnosti: član je Stalnog vijeća HBK, član je Komisije za uređenje odnosa s državom, predsjednik je Vijeća HBK za laike, predsjednik je Nadzornog vijeća Hrvatskog Caritasa, član je Biskupske komisije za Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima u Rimu, član je Mješovite komisije HBK, BKBiH, HKVRP (Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara) i HUVRP (Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica) i predsjednik je Odbora za Veliki jubilej godine 2000. Prvi varaždinski biskup preuzvišeni msgr. Marko Culej, dosadašnji pomoćni biskup zagrebačke nadbiskupije, rođen je 19. siječnja 1938. u Repnu (župa Belec) od oca Petra Culeja i majke Josipe rođene Bućkal. Osnovnu školu završio je u Belcu, a srednju u Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika u Zagrebu. Studij filozofije i teologije završio je na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Za svećenika zagrebačke nadbiskupije zaređen je 24. travnja 1964. Od 1964. do 1965. pastoralno djeluje najprije kao kapelan u Samoboru, a zatim u Desiniću. Od 1965. do 1981. bio je župnik u Desiniću, a od 1981. do 1992. obavlja službu vicerektora u bogoslovnom sjemeništu. Za pomoćnog zagrebačkog biskupa imenovan je 7. siječnja 1992., a za biskupa zaređen 22. veljače iste godine. Pri HBK obavlja slijedeće službe: predsjednik je Odbora za sredstva javnog priopćavanja, predsjednik je Komisije HBK "Justitia et pax", član je Odbora za Veliki jubilej godine 2000, član je Mješovite komisije HBK, BKBiH, HKVRP (Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara) i HUVRP (Hrvatske unije viših redovničkih poglavarica). Prvi požeški biskup dr. Antun Škvorčević rođen je 8. svibnja 1947. u Davoru, od oca Ivana Škvorčevića i majke Ljubice rođene Ivančić. Osnovnu školu pohađao je u Davoru, Zagrebu i Slavonskom Brodu, a srednju u Interdijecezanskoj srednjoj školi za spremanje svećenika u Zagrebu. Studij filozofije i teologije završava na Katoličkom bogoslovnom fakultetu te je 25. lipnja 1972. zaređen za svećenika zagrebačke nadbiskupije. Od 1972. do 1976. bio je kapelan u zagrebačkoj župi sv. Josipa. Magistrirao je 1976. na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, a zatim odlazi na specijalizaciju u Rim. Godine 1981. doktorirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijani, a na Papinskom liturgijskom institutu Sv. Anzelma završava trogodišnji studij liturgike. Od 1983. djeluje na Katoličkom bogoslovnom fakultetu, ponajprije na Katehetskom institutu i Institutu za teološku kulturu laika. Od 1991. predstojnik je Katehetskog instituta. Koordinator je Odbora pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu za organiziranje znanstvenog skupa "Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094.-1994." prigodom 900. obljetnice osnutka zagrebačke biskupije, održanom od 3. do 5. listopada 1994. Također je koordinator Odbora pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu za organiziranje znanstvenog skupa o 50. obljetnici sudskog procesa nadbiskupu, a kasnijem kardinalu Alojziju Stepincu, održanog 11. i 12. listopada 1996. Osim nastavnog rada bavi se i znanstvenim pitanjima, prije svega na području ekleziologije. Sudjeluje na stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu. Osobitu djelatnost razvija na pastoralnom, ekumenskom i kulturnom polju. U tom smislu obavlja različite službe u nekadašnjoj Biskupskoj konferenciji Jugoslavije, a zatim u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji, te u samoj zagrebačkoj nadbiskupiji. Godine 1988. imenovan je prebendarom prvostolne Crkve zagrebačke. Bio je tajnik Odbora za pripravu Nacionalnog euharistijskog kongresa (NEK-a) 1984. u Zagrebu i Mariji Bistrici. Bio je tajnik Vijeća za ekumenizam pri nekadašnjoj Biskupskoj konferenciji Jugoslavije, a tu službu do danas obavlja pri Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. U zagrebačkoj nadbiskupiji obavlja službu tajnika Vijeća za ekumenizam i dijalog i u tom svojstvu organizira od 1984., pa sve do danas programe Molitvene osmine za jedinstvo kršćana. Od 1985. tajnik je Pastoralnog vijeća zagrebačke nadbiskupije, a od 1987. obavlja dužnost tajnika Prezbiterskog vijeća nadbiskupije. Prigodom proslave 900. obljetnice osnutka zagrebačke biskupije, predsjednik je Odbora za organiziranje sakralne izložbe "Sveti trag". Član je i Povjerenstva zagrebačke nadbiskupije za vjeronauk u školi, a također je član Odbora zagrebačke nadbiskupije za obnovu katedrale, te član Središnjeg odbora zagrebačke nadbiskupije za proslavu Velikog jubileja 2000. godine, stoji u priopćenju Tiskovnog ureda HBK-a. Kako je priopćio Ured za tisak Svete Stolice u Rimu, požeška biskupija se proteže na oko šest tisuća četvornih kilometara i u njoj su Požega, Virovitica, Našice, Nova Kapela i Nova Gradiška te župe jasenovačka, krapljanska i lonjanska. U njoj živi oko 240 tisuća katolika u 85 župa, u kojima ima 66 svećenika, 13 župnika i 32 redovnika. Varaždinska biskupija obuhvaća Varaždin, Varaždinske Toplice, Bednju, Međimurje, Đurđevac, Koprivnicu i Virje. Ima 370 tisuća katolika u 97 župa, 95 svećenika i 21 redovnika. (Hina) pp mc 051317 MET jul 97