ŽENEVA, 4. srpnja (Hina) - U sklopu zasjedanja Gospodarsko-socijalnog vijeća UN (ECOSOC), koje se održava u sjedištu svjetske organizacije u Ženevi, danas je promoviran "Svjetski gospodarski i socijalni pregled za 1997.
godinu".
ŽENEVA, 4. srpnja (Hina) - U sklopu zasjedanja Gospodarsko-socijalnog
vijeća UN (ECOSOC), koje se održava u sjedištu svjetske organizacije u
Ženevi, danas je promoviran "Svjetski gospodarski i socijalni pregled
za 1997. godinu". #L#
Hrvatsko izaslanstvo koje, u svojstvu promatrača, sudjeluje u radu
ECOSOC-a, ima razloga za zadovoljstvo s nalazima ove autoritativne
publikacije u kojoj se, među ostalim, predviđa da će tijekom ove
godine, Republika Hrvatska ostvariti jednu od najviših stopa rasta
bruto nacionalnog dohotka, u skupini tranzicijskih zemalja Srednje i
istočne Europe.
Godišnji gospodarsko-socijalni pregled službeno je izdanje
Organizacije UN i temeljni je dokument za raspravu na visokoj razini,
o stvaranju neophodnih uvjeta za međudržavni razvoj, uključujući
financijske tokove, globalno kretanje kapitala, strana ulaganja i
svjetsku trgovinu.
U dijelu "Pregleda" koji govori o globalnim trendovima u
gospodarstvu, navodi se da je ostvaren prosječni rast svjetskog
gospodarstva od 3,0 posto, te da će isti rast biti zabilježen i ove,
1997. godine. Pri tome, očekuje se da će porast BNP u razvijenim
zemljama biti za 0,1 posto veći nego u 1996. godini (2,5 umjesto 2,4
posto!). U zemljama u tranziciji očekuju se najbolji rezultati, tj.
umjesto negativne stope rasta BNP od -0,9 posto, očekuje se pozitivna
stopa rasta od 2,0 posto. U zemljama u razvoju 1997. godine također
treba očekivati značajan porast stope rasta od 0,3 posto, tj. 6,0
posto, umjesto 5,7 posto u prošloj godini.
Hrvatska je smještena u skupinu zemalja u tranziciji središnje i
istočne Europe, tj. među bivše zemlje članice SEV-a, te novonastale
države na zemlju bivšeg SSSR-a, SFRJ i ČSSR.
U 1997. godini, prvi puta poslije 1989. za ovu skupinu zemalja kao
cjelinu, predviđa se porst BNP. Do sada, naime, samo je u Poljskoj
zabilježen porast BNP, u odnosu na 1989. godinu, dok druge zemlje još
nisu postigle razinu BNP-a iz posljednje predtranzicijske godine.
Prema procjenama stručnjaka UN-a, primjerice BNP u Republici
Hrvatskoj još uvijek je oko 30 posto manji u odnosu na onaj iz 1989.
godine.
U dijelu studije, u kojem se analiziraju inflacijska kretanja,
Republika Hrvatska navodi se - uz Makedoniju - kao zemlja koja je u
1996. godini imala najmanju stopu inflacije - svega 4 posto.
Međutim, najvažnija procjena stručnjaka UN, sadržana u ovogodišnjem
"Gospodarskom i socijalnom pregledu", jest ona prema kojoj se u 1997.
godini predviđa porast stope rasta hrvatskog bruto nacionalnog
proizvoda od 0,75 posto, tj. 5,75 posto, umjesto 5,0 posto, koliko je
bilo zabilježeno u 1996. godini. Veći porast stope rasta BNP očekuje
se samo u Sloveniji (0,9 posto), ali očekivana apsolutna stopa rasta
slovenskog BNP znatno zaostaje za Hrvatskom (4,0, naspram 5,75 posto).
U protekloj godini, najveću apsolutnu stopu rasta BNP zabilježile su
Slovačka i Poljska 86,8 i 5,3 posto, ali se ove godine u Slovačkoj ne
očekuje više od 6, a u Poljskoj, od 5,5 posto.
Riječju, i prema očekivanoj apsolutnoj stopi rasta, Hrvatska se
nalazi na izvanrednom drugom mjestu, odmah iza Poljske, koja je, po
svim gospodarsko-socijalnim pokazateljima, najdinamičnija zemlja u
skupini tranzicijskih zemalja Srednje i Istočne Europe.
(Hina) ab dh
041906 MET jul 97