VJESNIK: RAZGOVOR S HRVOJEM ŠARINIĆEM

ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - Sandra Bartolović i Nenad Ivanković razgovarali su s Hrvojem Šarinićem, predstojnikom Ureda Predsjednika Republike, o aktualnim pritiscima međunarodne zajednice na RH, situaciji u Podunavlju, odnosima u BiH, unutrašnjopolitičkim događanjima te gospodarskom položaju zemlje. #L# Govoreći o pritiscima kojima je Hrvatska izložena u posljednje vrijeme (zaustavljanje kredita Svjetske banke), s obrazloženjem da ne ispunjava obveze iz Daytona i da ne surađuje s Haaškim sudom, Šarinić napominje: "Istina je da je Hrvatska već duže vrijeme pod pritiscima, s ciljem da pobijedi politika koja bi nekima više odgovarala. Politika koju vode predsjednik Tuđman i hrvatsko državno vodstvo, međutim, brine o maksimalnoj zaštiti nacionalnih interesa Republike Hrvatske, a to ne odgovara svima u međunarodnoj zajednici". O američkim prigovorima vezanim uz provedbu Daytona, nasuprot izjavi njemačkog ministra Kinkela kako su bosanski Hrvati najkooperativniji, odnosno o mogućnosti da je riječ o neslaganju gledišta Europe i Amerike, Šarinić kaže kako je riječ o "toplo-hladno politici. No, kada bi riječ bila samo o neslaganju Amerike i Europe, tada bismo bili na konju, jer postoje velike razlike i u stajalištima unutar Europske unije. (...) Mislim da je svjetska zajednica gotovo u panici da se Washingtonski i Daytonski sporazumi neće provesti, i u tome treba tražiti razloge navedenim izjavama i istupima", smatra Šarinić. Napominje kako Hrvatska nije jedini potpisnik tih sporazuma i da u tom kontekstu "treba gledati tko i na koji način ispunjava preuzete obveze". Izdvaja tu i primjer Haaškog suda "u kojem je Hrvatska praktički jedina koja je izručila svoje osumnjičene", a također i uklonila iz političkog života neke ljude "jer su smetali razvoju novih političkih odnosa. A što su učinili ostali potpisnici?", pita Šarinić i nastavlja: "Njihovi odgovorni ljudi nisu isporučeni, a Srbi čak otvoreno kažu da ne daju svoje ljude. Bilo bi ludo da mi jedini ispunjavamo svoje uvjete i nitko drugi, jer bi to imalo reperkusije na unutarnje političko stanje i destabiliziralo bi zemlju. Mi smo najviše učinili, ali nećemo ići dalje dok i drugi ne ispune svoje obveze". Komentirajući već treće odgađanje susreta Tuđman-Izetbegović, Šarinić podsjeća da su se dva predsjednika već sastajala, ali da sada, "kad dolaze najkritičnije faze u realizaciji Daytonskog sporazuma, muslimansko vodstvo postavlja preduvjete. Tome smo se apsolutno suprotstavili, jer bismo i mi imali i te kakve razloge za postavljanje uvjeta", napominje predstojnik Predsjednikova Ureda i dodaje kako je za muslimansku stranu problem u uspostavi policije u Hercegovačko-neretvanskoj županiji. "Muslimani stalno igraju na kartu Mostara, jer je to jedini veliki grad u Federaciji u kojem su se Hrvati očuvali i koji može biti njihovo središte. Bilo bi neobjektivno reći da je s hrvatske strane sve savršeno, ali temeljni je problem u muslimanskoj težnji da Mostar učine svojim ili barem mješovitim gradom, samo da ne bude hrvatski", upozorava Šarinić, istaknuvši kako do sastanka ipak "hoće i mora doći i to najvjerojatnije u prvih deset dana srpnja". Hrvatsko Podunavlje i misija UNTAES-a, sljedeće je pitanje, a Šarinić napominje kako, prvo, "ostanak UNTAES-a nakon 15. siječnja 1998. godine uopće ne dolazi u obzir", a drugo, "nakon 15. srpnja ove godine počet će redukcija vojne komponente UNTAES-a u Podunavlju". Glede prenošenja ovlasti s generala Kleina na lokalne vlasti, objašnjava kako će to "biti proces koji će teći - kako se bude smanjivala nazočnost UNTAES-a, tako će jačati naša vlast". Analizirajući u nastavku gospodarske aktivnosti hrvatske Vlade, Šarinić procjenjuje koliko je Hrvatska blizu europskim gospodarskim integracijama i, uz ostalo, kaže: "Po mom mišljenju, u Europu nam se ne žuri po svaku cijenu. To je ionako proces koji će teći sam od sebe. Čak bih rekao da sada u Hrvatskoj imamo onoliko Europe koliko nam u ovoj fazi treba. Sasvim sigurno, CEFTA nam je korisna i potrebna, i mislim da od nje nismo daleko, iako postoji nekoliko stepenica koje još moramo proći, no, uspješno lobiramo kod zemalja koje su već članice. Što se tiče formalnog članstva u Europskoj uniji, mislim da ćemo uspjeti ući u tu integraciju za nekih desetak godina". U osvrtu na hrvatsku političku scenu, Šarinić ocjenjuje kako je Hrvatska jedna od najstabilnijih zemalja u svijetu, zemlja koja ima "stabilnost u Saboru i stabilnost šefa države koji je ponovno izabran za idućih pet godina. (...) Nakon sedam izbora provedenih u Hrvatskoj, očito je da su predsjednik Tuđman i HDZ jamac stabilnosti i prosperiteta u očima hrvatskog naroda, odnosno, goleme većine građana. Predsjednik Tuđman dobio je i rat i izbore, što je rijetko u povijesti, čak je i veliki Churchill dobio samo rat", nastavlja Šarinić. Oporbi zamjera "neke nesportske poteze" i objašnjava: "Razočaran sam stajalištima nekih visokih intelektualaca koji su se spustili na niske grane, pa sada vlast i predsjednika Tuđmana kritiziraju na veoma ružan način. Procjenjivali su da će ujediniti cijelu oporbu i biti snaga koja će srušiti postojeću vlast, no sad su vidjeli da im je to propalo. Istupi predsjednika HAZU-a također su tako niski da sam osobno razočaran". Konkretno pritom izdvaja odgovor akademika Supeka predsjedniku Tuđmanu u kojem se i njega dovodi u negativan kontekst tvrdnjom da je u inozemstvu postojao zajednički račun, na koji je novac slala hrvatska dijaspora, a kojim je i on mogao raspolagati, i kaže: "U kritičnim vremenima bilo nas je nekoliko koji smo bili zaduženi da skupljamo sredstva za nabavu oružja kako bi goloruka Hrvatska mogla preživjeti i obraniti se. Koristili smo sve veze koje smo imali, posebno mi koji smo živjeli u inozemstvu, kako bismo pomagali i stvorili uvjete za obranu, jer su nam u to vrijeme borci išli na frontu s pet ili deset metaka, a poznato je kako je Hrvatska vojska bila kasnije opremljena u 'Bljesku' ili 'Oluji'. No, ništa nije palo s neba. To smo mi stvorili. Osobno sam odlazio u inozemstvo s torbama punim novca koji smo polagali u banke i ulagali kod bankara koje smo poznavali i koji su nam vjerovali iz naših prošlih poslovnih vremena. Da, činili smo to! To je bila cijena hrvatske države! A oni koji danas to zločesto interpretiraju, svi ti znanstvenici sa svjetskim vezama, neka mi kažu što su u to vrijeme oni činili i kako su koristili svoje veze da pomognu domovini?! Podlo je i nemoralno tvrditi da smo mi, u ovom slučaju Šušak, Gregurić i ja, ili, pak, Predsjednik, to radili iz osobne koristi", kaže Šarinić u Vjesniku. (Hina) dp db 030044 MET jul 97