ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - U povodu ponovne odgode susreta Tuđman-Izetbegović, današnji Večernji list objavljuje razgovor Joze Pavkovića s predsjednikom Federacije BiH Vladimirom Šoljićem, koji komentira mogućnost da je tim potezom
muslimansko vodstvo htjelo skrenuti pozornost na hrvatsku stranu i tako zamagliti svoje opstrukcije.
ZAGREB, 2. srpnja (Hina) - U povodu ponovne odgode susreta
Tuđman-Izetbegović, današnji Večernji list objavljuje razgovor Joze
Pavkovića s predsjednikom Federacije BiH Vladimirom Šoljićem, koji
komentira mogućnost da je tim potezom muslimansko vodstvo htjelo
skrenuti pozornost na hrvatsku stranu i tako zamagliti svoje
opstrukcije. #L#
"Prva je odgoda bila uz obrazloženja da se susret održava nakon
izvršenja obveza vezanih uz Mostar i Hercegovačko-neretvansku
županiju. Kada je to hrvatska strana prihvatila, isti je razlog
ponovljen još dva puta. U najboljoj namjeri da se susret održi u
boljoj atmosferi nakon konkretnih rezultata, unatoč činjenici da
postoji i mnogo drugih sporazuma koji nisu provedeni krivicom
bošnjačke strane, hrvatska se strana dovela u nepovoljniji položaj,
kao da je taj susret potrebniji hrvatskoj nego muslimanskoj strani.
Što se mene tiče, ja bih taj susret u ovoj situaciji odgodio na
neodređeno vrijeme, uz prethodnu temeljitu analizu provedbe Daytonskog
sporazuma i svih drugih sporazuma vezanih uz Federaciju i BiH. Ali
vjerujem da predsjednik Tuđman ima više informacija i da je i u ovom
slučaju donio ispravnu odluku", kaže Šoljić.
Komentirajući nezadovoljstvo Amerikanaca stanjem u Federaciji, odnosno
procjenjujući što bi zbog toga mogli učiniti, Šoljić kaže da se ne
može predvidjeti što će učiniti, ali da je ono što kažu - uskraćivanje
svake pomoći međunarodne zajednice i povlačenje vojnih i svih drugih
struktura, odnosno stvaranje jedne vrste izolacije. Objašnjavajući u
čemu se ogledaju pritisci na BiH Hrvate, Šoljić napominje:
"Međunarodna zajednica ima ovdje svoje planove i onaj tko s njima nije
kompatibilan lošije prođe. Usput, moram reći da Hrvati dugo nisu imali
svoju diplomaciju, zbog čega nisu mogli stvoriti klimu i lobby u
svijetu koji bi bio u stanju usklađivati te interese. Dakle, mi smo u
nepovoljnijoj poziciji, što za posljedicu ima mnoge stvari, primjerice
izborni inženjering, povratak izbjeglica. Međunarodni 'humanitarci' ne
da ne žele Hrvate, kao najprotjeraniji narod, vraćati, nego naprotiv
žele tamo gdje smo većina dovesti Muslimane ili Srbe (slučaj s
Drvarom, Stocem...)". Šoljić objašnjava kako postoji mnogo uzroka koji
stvaraju dojam da su Hrvati u stalnoj političkoj defanzivi. "Ovdje su
isprepleteni razni interesi domaćih i stranih sila, a u tom se košmaru
teško snaći. Bez obzira na to, mi moramo naći način da naš status bude
onakav kakav odgovara realnom stanju", napominje Šoljić.
Na upit novinara što su sada najveće 'kočnice' u uspostavi Federacije,
Šoljić odgovara: "Vrlo je teško na tako kompleksno pitanje dati kratak
odgovor. Objektivni su problemi rješavanje teških posljedica rata,
ekonomska je situacija katastrofalna, nezaposlenost velika. U
zakonodavnoj vlasti trenutačno se vodi rat za što bolju poziciju za
budućnost. Problem je u tome što su prestale funkcionirati
administracije Republika BiH i HB, a istodobno federalne i državne
nisu zaživjele. Sve to proizvodi konfuzno stanje. Hrvatska strana nije
razmatrala ništa u svezi s tim, za razliku od onih koji su kreatori
Daytona 1. Isto tako, na temelju svih susreta i summita na kojima sam
bio u posljednje vrijeme imam dojam da se o toj opciji ne razmišlja".
(Hina) mc
020054 MET jul 97