KOELN, 1. srpnja (Hina/dpa) - S 47,28 maraka po radnom satu plaćala je zapadnonjemačka industrija u 1996. ponovno najvišu cijenu radne snage na svijetu, priopćio je u utorak Institut za njemačko gospodarstvo iz Koelna.
KOELN, 1. srpnja (Hina/dpa) - S 47,28 maraka po radnom satu plaćala je
zapadnonjemačka industrija u 1996. ponovno najvišu cijenu radne snage
na svijetu, priopćio je u utorak Institut za njemačko gospodarstvo iz
Koelna. #L#
Tako je cijena radne snage bila 58 posto viša od prosjeka
industrijski razvijenih zemalja svijeta, priopćio je Institut.
Cijena radnog sata sastoji se od najamnine i dodatnih osobnih
troškova.
Prema podacima Instituta u 1996. je odmah nakon Njemačke na drugom
mjestu po cijeni radne snage s 43,66 maraka bila Švicarska. Na trećem,
četvrtom i petom mjestu međunarodne ljestvice cijene rada slijede
Norveška s 39,64 maraka po radnom satu, Belgija s 39,08 maraka i
Danska s 38,76 maraka.
Troškovi rada u istočnoj Njemačkoj dospjeli su s 31,89 maraka na
dvanaesto mjesto odmah nakon Japana s 32,57 maraka i Francuske s 30,82
marke.
Prema statistici Instituta za njemačko gospodarstvo svih prvih deset
zemalja s najskupljom radnom snagom nalaze se bez iznimke u Europi.
Nasuprot tomu Japan je s troškovima rada od 32,57 maraka po satu pao
na jedanaesto mjesto.
Sjedinjene Države, koje su još sredinom osamdesetih bile najskuplje
radno mjesto na svijetu, dospjele su u međuvremenu s troškovima
radne snage od 26,60 maraka po satu na nižu srednju poziciju
međunarodne rang liste troškova rada.
(Hina) sl fp
011430 MET jul 97