NBH ČLANICA BIS-A

ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - Sudionici Glavne skupštine Banke za međunarodna poravnanja (Bank for International Settlements - BIS) u Baselu prihvatili su danas Narodnu banku Hrvatske u članstvu ove značajne međunarodne financijske institucije. Status punopravne članice u "banci centralnih banaka" hrvatska središnja banka stekla je otkupom deset dionica iz posebne emisije BIS-a, čime se ne predodređuju njena prava u očekivanoj raspodjeli 8.000 dionica i oko 600 milijuna dolara vrijednih pologa u zlatu i devizama, što ih je u ovoj financijskoj instituciji imala središnja banka bivše Jugoslavije, priopćeno je iz NBH. #L# Na istom zasjedanju i pod istim uvjetima u članstvo su primljene i središnje banke Slovenije i Makedonije, dok je prijem središnje banke Bosne i Hercegovine, koja je također dobila poziv za učlanjenje, odgođen zbog trenutačnih okolnosti organizacijske i kadrovske naravi. Središnjoj banci SR Jugoslavije članstvo nije ni ponuđeno, zbog nespremnosti na suradnju i dogovornu podjelu nasljeđa bivše NBJ u BIS-u. Uključivanjem Narodne banke Hrvatske u Banku za međunarodna poravnanja zaokružen je proces učlanjivanja Hrvatske u najvažnije međunarodne financijske institucije. BIS je najstarija među tim institucijama, osnovana još 1930. godine, a njena aktivnost počela je suradnjom središnjih banaka u izmirivanju ratnih šteta nakon Prvog svjetskog rata. U njeno članstvo ulazi se na temelju poziva, tako da je do ove skupštine imala samo 32 članice. To su pretežnim dijelom središnje banke najrazvijenijih industrijskih zemalja svijeta, te nekoliko srednjoeuropskih i baltičih tranzicijskih zemalja. Od 1. srpnja 1997. godine funkciju Predsjednika BIS-a i Odbora direktora preuzeti će belgijski guverner Alfons Verplaetse, umjesto sadašnjeg nizozemskog guvernera Wima Duisenberga. Članstvo u BIS-u važno je za Hrvatsku ne samo zbog očekivane neposrednije suradnje u razrješavanju spomenutog nasljeđa, već i iz drugih razloga. Banka za međunarodna poravnanja osobito značenje ima u ostvarivanju suradnje i uzajamne financijske pomoći središnjih banaka u slučajevima većih poremećaja u nekoj od zemalja članica, te u provedbi međunarodnih financijskih sporazuma i usavršavanju sustava međunarodnih plaćanja. Ona je i koordinator u pružanju tehničke pomoći između centralnih banaka, te važno središte za prikupljanje i analizu informacija značajnih za stabilnost i razvoj financijskog sustava. Dodatno značenje ova institucija dobiva u novije vrijeme, sve većom internacionalizacijom bankovnog poslovanja i uvođenjem novih instrumenata na svjetskom financijskom tržištu. To povećava rizike i daje dodatne zadaće bankovnom nadzoru, ne samo unutar pojedinih zemalja nego i u prekograničnom poslovanju. Stoga osobitu važnost dobiva suradnja središnjih banaka u pronalaženju i provedbi takvih mjerila i standarda kojima će se povećavati stabilnost i pouzdanost banaka, ali ne na štetu učinkovitosti i zdrave konkurencije. Zbog toga se u aktivnosti BIS-a uključuju i centralne banke zemalja koje nisu članice, ali pokazuju želju i spremnost za razvoj svog bankovnog sustava sukladno važećim načelima i pravilima razvijenog svijeta, te su tako i s hrvatskom središnjom bankom neki vidovi suradnje uspostavljeni i prije punopravnog učlanjenja. U okviru BIS-a navedenim i drugim pitanjima bave se redoviti mjesečni skupovi guvernera iz svih zemalja članica, stalni odbor G-10 (guverneri deset vodećih zemalja), Bazelski odbor za bankovni nadzor, Odbor za sustav plaćanja i poravnanja i druga tijela sastavljena od predstavnika središnjih banaka koje su članice BIS-a, ali i stalni sastav zaposlenih u ovoj instituciji koji broji blizu 500 osoba. (Hina) pp/bn ds 091300 MET jun 97