VEČERNJI LIST: LJUDSKA PRAVA U SLUŽBI VELIKIH

ZAGREB, 26. lipnja (Hina) - Sutrašnji Večernji list objavljuj razgovor novinara Darka Đuretka s potpredsjednikom hrvatskoga Sabora Vladimirom Šeksom, u povodu objavljivanja njegove knjige 'Opasna vremena'. Iz razgovora izdvajamo Šeksovo viđenje rada raznih organizacija za zaštitu ljudskih prava, osobito u Hrvatskoj, te njegovu ocjenu slobode medija u Hrvatskoj. "Oni koji se danas u Hrvatskoj bučno zauzimaju za pojedinačna prava i slobode - posebno neke nevladine organizacije, kao što je Hrvatski helsinški odbor - odstupaju od temeljnoga načela. Internacionalizirajući i tražeći strane političke intervencije prema Hrvatskoj, zbog stvarne ili tobožnje ugroze ljudskih prava, u biti negiraju sam smisao borbe za ta prava i slobode. Neprekidno pružaju 'dokazni materijal' svima onima u svijetu koji iz svojih političkih interesa žele Hrvatsku držati na optuženičkoj klupi. Na taj način smanjuju manevarski prostor hrvatskog suvereniteta", smatra Šeks i dodaje kako razne svjetske organizacije za zaštitu ljudskih prava pokazuju "vrlo licemjeran odnos prema Hrvatskoj, ali i prema ostalim novonastalim mladim državama", odnosno kako je pečat njihove borbe za ljudska prava "obojen političkim i strateškim interesima" dijela svijeta u kojem djeluju, prema Hrvatskoj. Govoreći o slobodi medija u Hrvatskoj, Šeks napominje: "Najveći broj listova koji danas izlaze u Hrvatskoj - od 'Globusa' i 'Tjednika', koji je bio stvoren da bitno i presudno utječe na omjer političkih snaga u Hrvatskoj, posebno na predsjedničke izbore, do 'Nacionala' i riječkog 'Novog lista' - svakodnevno su u funkciji da izmišljaju i insceniraju različite prigode da bi demonizirali, ne samo Republiku Hrvatsku i aktualnu političku vlast, nego sve hrvatske institucije i cjelokupni sustav. Prema tome, govoriti da mediji u Hrvatskoj služe glorificiranju samo Predsjednika ili službene politike, objektivno je netočno. Postoje određeni listovi koji izražavaju pretežito službena stajališta. Međutim, ne izražavaju ih na jedan glorifikatorski i apologetski način, nego su kritični prema različitim segmentima dnevne politike. Velik broj elektronskih medija, radijskih postaja, vrlo su žestoki i kritični prema vladajućoj stranci i njenoj politici. Prema tome, hrvatski je medijski prostor kao jedan arhipelag u kojemu postoje veliki otoci s kojih se i te kako pljuje i tuče po vladajućoj stranci i njenoj politici. Oni u svijetu koji Hrvatskoj imputiraju neslobodu medija vrlo dobro poznaju stvarno stanje. Međutim, svjesno ga prešućuju i interpretiraju potpuno drukčije. Primjer je kada jedan 'Feral Tribune' dobije nagradu, i to još s obrazloženjem kako su njegovi novinari probijali put do istine 'pod kišobranom granata i metaka'. Kada je nedavno gđi Madeleine Albright prikazano nekoliko primjeraka tih novina i što u njima piše, ona je kazala da je sve to odvratno. Međutim, ona to kaže privatno, ali javno ili službeno, toga nema. Dakle, kada takvim međunarodnim organizacijama dokumentirano dokažete da su neke tiskovine na razini najgoreg vulgarnog primitivizma, da su u funkciji prljave politike izazivanja mržnje i netolerancije, tada oni to prime k znanju, ali neće poduzeti ništa da izraze svoje stajalište". Komentirajući posljednje izjave Krste Cviića, Ivana Banca i Ivana Supeka, Šeks kaže: "To su osobe koje imaju jednu paranoičnu strukturu ličnosti. Oni smatraju da im, neovisno o izboru i volji naroda, pripada da, po samo njima znanim vrijednostima i osobinama, budu stratezi i kreatori, čelni ljudi u Hrvatskoj. Dio tih ljudi je u najordinarnijoj najamničkoj ulozi nekih političkih krugova u svijetu, koji žele dovesti na političku scenu takvu garnituru hrvatske politike koja bi bila meka i podatna, koja bi hrvatske nacionalne i državne interese potpuno podređivala, te bila u vazalnom odnosu. Financijska podloga je onaj krunski dokaz da su u službi onih stranih interesa koji ne žele ovakvu Hrvatsku". (Hina) dd 262321 MET jun 97