DNEVNI GLASNIK - 26. LIPNJA

ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u oproštajni posjet zamjenika visokog povjerenika međunarodne zajednice za Bosnu i Hercegovinu Michaela Steinera, priopćeno je danas iz Ureda predsjednika. Tijekom razgovora o do sada postignutom u provedbi sporazuma u Bosni i Hercegovini, Predsjednik je istaknuo da je Hrvatska odlučna u potpori dosljednjoj provedbi daytonskog i washingtonskog sporazuma, u čemu je potrebna veća i odlučnija potpora i razumijevanje međunarodne zajednice. SARAJEVO - Glasnogovornik Stranke demokratske akcije BiH Ismet Grbo izjavio je danas da je najavljeni sastanak Tuđman - Izetbegović ponovno upitan zbog teškoća u funkcioniranju Hercegovačko-neretvanske županije. Grbo je na konferenciji za novinstvo u Sarajevu izjavio da je "jučerašnji neuspjeh sjednice Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru jednostrano odstupanje od dogovora te da to najvjerojatnije dovodi u pitanje sastanak predsjednika Izetbegovića i Tuđmana". Glasnogovornik SDA BiH odbacio je danas hrvatsko stajalište da bi se novi ustroj Sarajeva i Mostara, sukladno odlukama Foruma Federacije, trebao obaviti istodobno s preustrojem Travnika kao sjedišta Središnjobosanske županije, što je i bilo uzrokom neuspjeha jučeranjega mostarskog skupa. - Predsjednik Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije Ivan Bender prekinuo je u srijedu zasjedanje te skupštine u Mostaru najavljujući njezin nastavak za 3. srpnja ove godine. Prekidu je prethodila dvosatna rasprava o amandmanu na Ustav Hercegovačko-neretvanske županije. Bošnjački su zastupnici tražili prihvaćanje tog amandmana, s čime se nisu slagali hrvatski zastupnici. ZAGREB - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici prihvatila Izvješće o odnosima Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom te s tim u svezi donijela zaključke kojima, unatoč nezadovoljstvu pojedinim radnjama Haaškoga suda, potvrđuje svoju opredjeljenost visokim ciljevima i zadacima Suda, te će i u buduće u skladu s preuzetim međunarodnim obvezema, hrvatskim Ustavom i Ustavnim zakonom surađivati s Međunarodnim kaznenim sudom. U zaključcima hrvatska Vlada, uz ostalo, iskazuje nezadovoljstvo odnosom Suda prema Republici Hrvatskoj, posebice zbog neujednačenog pristupa prema državama obveznim na suradnju, neprocesuiranja i neobuhvata svih zločina počinjenih na području Hrvatske, kao i zločina počinjenih nad Hrvatima u BiH. Donijet je i zaključak da se izvijesti Haaški sud, da je Hrvatska spremna procesuirati one koji bi bili osumnjičeni, koji su na teritoriju Republike Hrvatske, ili se tu zateknu, a sve s ciljem da se ti procesi ubrzaju. DEN HAAG - Prvi svjedok optužbe u slučaju generala Tihomira Blaškića završio je jučer poslijepodne svoj iskaz pred haaškim Međunarodnim sudom za ratne zločine predočivši svoje viđenje povijesnih okolnosti koje su uzrokovale hrvatsko-muslimanski sukob u Bosni i Hercegovini. Američki profesor Robert Donia, koji je proučavao povijest južnoslavenskih naroda, posebice bosanskih Muslimana, u svom je iskazu rekao da su hrvatski i srpski nacionalizmi, koji su se pojavili krajem 19. i početkom 20. stoljeća, stalno iskazivali pretenzije na Bosnu i Hercegovinu, što je na kraju dovelo do rata 1990-tih godina. WASHINGTON - Američka administracija u srijedu je izvijestila da je ponovno zatražila odgodu razmatranja zajma Svjetske banke za poticanje privatnih ulaganja u Hrvatsku zbog nezadovoljstva hrvatskom ulogom u provedbi daytonskih dogovora. Glasnogovornik State Departmenta John Dinger je ponovio da je razlog američkog zahtjeva za odgodom bio "nezadovoljstvo hrvatskim poštivanjem daytonskog sporazuma", a posebice suradnjom u odnosu na pitanja ratnih zločinaca, slobodu kretanja i povratka srpskih izbjeglica. ZAGREB - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici prihvatila Pravilnik o osiguranju štednih uloga koji je ujedno, kako je istaknuto, završni korak vraćanja povjerenja štediša u hrvatski bankarski sustav. Vlada je prihvatila i u saborsku proceduru uputila Prijedlog zakona o humanitranim organizacijama i humanitarnoj pomoći. Raspravljala je i o odgodi glasovanja o odobrenju 30 milijuna dolara zajma Svjetske banke Hrvatskoj, namjenjenog poticanju investicija u privatnom sektoru, odnosno Tvornici cementa u Koromačnom koja je u većinskom vlasništvu Švicaraca. Premijer Zlatko Mateša zadužio je ministrafinancija Božu Prku da u roku sedam dana izvijesti o svemu poduzetom kako bi se vidjelo ostaje li Hrvatska pri zahtjevu za taj zajam ili će ga sama otkazati, jer, kako je kazao, on ne remeti hrvatsku financijsku stabilnost. WASHINGTON - Hrvatski veleposlanik u SAD-u Miomir Žužul pozvao je u srijedu američki list "Washington Times" da potkrijepi svoje navode o "zadržavanju pronacističkog ekstremizma" u Hrvatskoj dokazima. "Masovni pronacistički osjećaji naprosto nisu prisutni u hrvatskom društvu. U današnjoj Hrvatskoj nema mjesta za široki fašistički pokret. Postoji, kao i u svakoj demokraciji, vrlo mala manjina ekstremista koji, kroz svoje dramatične izljeve, od vremene do vremena, privuku pažnju medija. No ti ljudi ni najmanje ne predstavljaju većinu Hrvata", piše Žužul. ZAGREB - Zaključivanjem rasprave o više točaka dnevnog reda, Zastupnički dom hrvatskog Sabora zaključio je rano poslijepodne današnji rad. Među raspravljenim točkama je i Konačni prijedlog zakona o socijalnoj skrbi. Predloženi je zakon nužan i prihvatljiv, ali za njegovo provođenje neće biti dovoljno financijskih sredstava zbog gospodarskih prilika u kojima se Hrvatska nalazi, ocijenjeno je u opširnoj raspravi u kojoj su sudjelovali samo oporbeni zastupnici. Zastupnički će dom 20. sjednicu nastaviti sutra, kada bi trebao glasovati i o tridesetak raspravljenih točaka. ZAGREB - Na današnjoj zatvorenoj sjednici Vlada Republike Hrvatske donijela je Aneks Ugovoru o određivanju graničnih prijelaza između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tim je aneksom, izvijestio je vladin Ured za priopćavanje, utvrđeno otvaranje međudržavnih graničnih cestovnih prijelaza: Hrvatska Dubica - Bosanska Dubica, Stara Gradiška - Bosanska Gradiška, Slavonski Brod - Bosanski Brod i Slavonski Šamac - Bosanski Šamac za međunarodni promet sve robe i putnika na državnoj granici Republike Hrvatske i BiH. STRASBOURG - Predsjednik Odbora za monitoring Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Guido de Marco istaknuo je danas u Strasbourgu da je impresioniran stajalištem hrvatskog izaslanstva izraženom na sastanku u utorak, te objektivnošću i visokom kvalitetom njihova rada. Članovi oporbenih stranaka koji su na tom sastanku iznijeli svoja stajališta u odnosu na pitanja koja se pred Hrvatsku postavljaju, a to su, pojasnio je de Marco, povratak izbjeglica i prognanika, pravo na vlasništvo i suradnja s haaškim Međunarodnim sudom za ratne zločine, pokazali su "izuzetan osjećaj za nacionalnu odgovornost". Oporba je priznala da u Hrvatskoj postoje poteškoće, rekao je predsjednik Odbora za monitoring, ali je istaknula da zemlja čini sve kako bi se poštivala ljudska prava, pravna država i temeljna načela Vijeća Europe. ZAGREB - Na sjednici Državnog povjerenstva za hrvatsko Podunavlje održanoj u srijedu središnje je tema bila tijek reintegracije hrvatskog Podunavlja s obzirom na područja pravosuđa, rada i socijalne skrbi te prosvjete i zdravstva, priopćeno je iz Ministarstva razvitka i obnove. Kako stoji u priopćenju završetak uvođenja hrvatskog pravosuđa u regiju očekuje do 1. kolovoza, dok je je glede stanja mirovinskog sustava istaknuto da je dosad 10.039 osoba iz hrvatskog Podunavlja podnijelo zahtjeve za ostvarenje prava iz mirovinsko-invalidskog osiguranja, od čega je 7413 riješeno i te osobe primaju mirovinu. Državno povjerenstvo izviješćeno je i o broju zahtjeva za obostrani povratak. Dosad je Uredu za prognanike i izbjeglice 5839 obitelji iz hrvatskog Podunavlja podnijelo zahtjev za promjenu mjesta boravka. Od toga se 2745 obitelji s ukupno 5919 članova želi iz hrvatskog Podunavlja preseliti u svoje domove u drugim krajevima Hrvatske, dok ostali žele prodati svoju imovinu i otići u druge zemlje. UNTAES-u je u međuvremenu podneseno 2805 zahtjeva hrvatskih prognanika za hitni povratak u hrvatsko Podunavlje na temelju spajanja obitelji ili mogućnosti useljenja u cijele i prazne kuće. ZAGREB - Pod predsjedanjem dr. Franje Tuđmana danas je održana sjednica Predsjedništva HDZ-a, priopćilo je Glavno tajništvo HDZ-a. Na sjednici su razmotreni tijek mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja i rokovi konačna završetka mandata UNTAES-a. Zaključeno je da se mora maksimalno intenzivirati proces uspostave svih hrvatskih državnih institucija i tijela lokalne vlasti u hrvatskom Podunavlju. Također je zaključeno da se moraju ubrzano stvarati sve potrebne pretpostavke za što skoriji povratak svih prognanika na to područje. STRASBOURG - Nakon povlačenja UNTAES-a iz hrvatskog Podunavlja na njegovo mjesto doći će misija Organizcije za europsku sigurnost i suradnju (OESS), rekao je u srijedu u Strasbourgu predsjedavatelj OESS-a i danski ministar vanjskih poslova Niels Helveg Petersen. Na konferenciji za novinare on je naglasio važnost misije OESS-a u hrvatskom Podunavlju, istaknuvši da se organizacija intenzivno priprema za tu zadaću. "OESS će na vrlo aktivan način biti nazočan u istočnoj Slavoniji nakon 1. siječnja", istaknuo je danski ministar. ZAGREB - "Klub hrvatskih povratnika iz iseljeništva" udruga je pojedinaca - hrvatskih povratnika, bez političkih nakana, s ciljem da okuplja, potiče i pomaže pri povratku iseljenika i emigranata u Hrvatsku, istaknuo je na današnjoj konferenciji za novinare predsjednik Upravnog odbora Kluba i povratnik iz SAD-a Vlado Glavaš. Govoreći o razlozima osnutka Kluba, Glavaš je istaknuo da se dio hrvatskih povratnika već udomio u Hrvatskoj i u njoj zadovoljno živi, no, kako je rekao, drugi se dio povratnika osjeća povrijeđen najviše zbog lokalne birokracije koja "svjesno ne provodi u djelo hrvatska ustavna načela, zakonske odredbe i državnu politiku". LJUBLJANA - Slovenski ministar za gospodarstvo Metod Dragonja izjavio je u srijedu da će Slovenija, ukoliko uskoro ne dođe do napretka u vezi s načinom donošenja odluka u nuklearnoj elektrani Krško, početi ključne odluke o nuklearki donositi sama. SARAJEVO - Izborno prizivno podpovjerenstvo, koje djeluje u sastavu Organizacije za europsku sigurnost i suradnju u BiH, donijelo je odluku o kaznenim mjerama za HDZ BiH zbog "nepravilnosti i manipulacija pri registriranju birača u Žepču i Čapljini". "OESS je zato odlučio s HDZ-ove liste za općinska tijela vlasti u Žepču izbrisati prva dva kandidata, a smijenjene su i dvije osobe iz mjesnoga izbornog povjerenstva, rekao je Foley dodajući da je će s kandidatske liste HDZ-a za Čapljinu biti izbrisano drugo i četvrto ime. HDZ također neće imati pravo opozvane kadnidate zamijeniti drugima. (Hina) mi 261651 MET jun 97