ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - "Hrvatski jezik u Hrvatskom Saboru" naziv je monografije predstavljene danas u Maloj vijećnici hrvatskog Sabora, autora akademika Vlatka Pavletića, akademika Milana Moguša i dr. Nikše Stančića. Monografiju
su u prigodi obilježavanja 150. godišnjice uporabe hrvatskog jezika u Saboru, izdale "Narodne novine" i nakladnička kuća "Dom i svijet".
ZAGREB, 25. lipnja (Hina) - "Hrvatski jezik u Hrvatskom Saboru" naziv
je monografije predstavljene danas u Maloj vijećnici hrvatskog
Sabora, autora akademika Vlatka Pavletića, akademika Milana Moguša i
dr. Nikše Stančića. Monografiju su u prigodi obilježavanja 150.
godišnjice uporabe hrvatskog jezika u Saboru, izdale "Narodne novine"
i nakladnička kuća "Dom i svijet". #L#
Na 100 stranica prikazani su najvažnije datumi u povijesti
hrvatskog Sabora i naroda, kao i etape ulaska hrvatskog jezika u
hrvatskog državni Sabor i na visoko učilište u Hrvatskoj.
Kao nezaobilazan datum u povijest uporabe hrvatskog jezika u Saboru
ulazi 2. svibnja 1843. kada je Ivan Kukuljević Sakcinski održao govor
na hrvatskom, i to u obranu i pohvalu hrvatskog jezika. Kukuljevićev
je istup, kako u knjizi navodi akademik Pavletić, bio presudan za
daljnje događaje pa je tako 18. listopada 1847. godine podnijet
prijedlog da se hrvatski jezik proglasi službenim, a taj je prijedlog
već 23. listopada te godine i izglasan u Saboru i unesen u zapisnik
kao zaključak. Taj zaključak konačno je potvrdio Sabor Kraljevine
Dalmatinske, Hrvatske i Slavonije na zasjedanju u lipnju i srpnju
1848. prigodom ustoličenja bana Josipa Jelačića. To je ujedno značilo
i kraj uporabi latinskoga jezika koji se, kao jezik saborski i
diplomatički, u hrvatskoj sredini i praksi održao dulje nego bilo gdje
u svijetu.
Hrvatski jezik bio je okupljalište koje će omogućiti da se osjećaj
hrvatstva ukorjeni kod pripadnika različitih hrvatskih regija, kazao
je na predstavljanju akademik Pavletić, dodavši da su ti događaji
obveza saborskim zastupnicima da njeguju hrvatski jezik.
Hrvatski parlament i njegovi počeci vežu se za početke europskog
parlamentarizma, kazao je dr. Nikša Stančić podsjetivši na njegovo
postojanje od druge polovice 13. stoljeća. Ukazao je i na niz
značajnih odluka hrvatskog Sabora posebno onu iz 1991. kada je
donijeta odluka o raskidu veza sa Jugoslavijom i uspostavljanju
samostalne hrvatske države.
O uvođenju hrvatskog jezika na hrvatsko učilište govorio je
akademik Milan Moguš istaknuvši pri tom posebnu ulogu Matije Smodeka
koji je izborio potreban status hrvatskog jezika na Zagrebačkoj
akademiji, gdje je u nastupnome govoru 1832. iznio razloge da se upravo
na jeziku kojim svi govore i svi ga poznaju, obrazuju novi naraštaji.
O predstavljenoj monografiji govorili su i glavni urednik Mirko
Mađor i direktorica "Narodnih novina" Katarina Fuček. Smisao je
monografije, kazala je, da se povijesno, politički trajno obilježi
150. godišnjica hrvatskog jezika u Saboru te pridonese afirmaciji
hrvatskog jezika i kulture u inozemstvu.
Tekstovi u monografiji pisani su na hrvatskom i engleskom jeziku, a
popraćeni su brojnim fotografijama i dokumentima.
(Hina) bm/sšh ds
251531 MET jun 97