ZAGREB, 22. lipnja (Hina - Slavoljub Leko) - Hrvatska će od prometnog slijepog crijeva Europe, na koje je bila svedena 1994. na Kreti, narednog tjedna u Helsinkiju biti priznata kao sastavni dio europske prometne mreže.
ZAGREB, 22. lipnja (Hina - Slavoljub Leko) - Hrvatska će od prometnog
slijepog crijeva Europe, na koje je bila svedena 1994. na Kreti,
narednog tjedna u Helsinkiju biti priznata kao sastavni dio europske
prometne mreže. #L#
"Mi postajemo sastavni dio europske prometne mreže a stječemo i
mogućnost sudjelovanja u stvaranju europske prometne politike," rekao
je za Hinu tajnik hrvatskog Ministarstva pomorstva, prometa i veza
Mijo Petek pred treću Sveeuropsku prometnu konferenciju koja se od 23.
do 25. lipnja održava u Helsinkiju.
Hrvatsku će na konferenciji predstavljati izaslanstvo koje vodi
ministar pomorstva, prometa i veza Željko Lužavec.
Hrvatska očekuje da će u Helsinšku deklaraciju, završni dokument
Konferencije, ući tri ogranka V koridora (prometni pravac) kao i X
koridora koji prolaze njenim teritorijem. Radi se o ograncima
Ploče-Mostar-Sarajevo-Osijek-Budimpešta zatim Rijeka-Zagreb-Budimpešta
te Graz-Maribor-Zagreb i potpuno novom pravcu
Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Lipovac-SR Jugoslavija-Makedonija-Grčka.
Ove prometne pravce podržava Europska komisija, Konferencija
europskih ministara prometa i Srednjoeurospka inicijativa pa Hrvatska s
pravom očekuje da je njihovo prihvaćanje na konferenciji u Helsinkiju
samo formalnost.
"Ako ne bi bili prihvaćeni bilo bi to veliko iznenađenje," kaže Petek
koji je sudjelovao u dosadašnjim nastojanjima Hrvatske da sa svojim
prijedlozima prodre kroz europske strukture a bit će i u hrvatskom
izaslanstvu u Helsinkiju.
Prva Sveeuropska prometna konferencija održana je u Pragu 1991. i
tada je Europskoj komisiji dodijeljen mandat da pripremi popis
prometnih koridora od sve-europskog značaja kojima bi prolazile
cestovne i željezničke prometnice.
Hrvatska u Helsinkiju izlazi iz potpune prometne izoliranosti u koju
je dospjela na prethodnoj II Sveeuropskoj prometnoj konferenciji
održanoj prije tri godine na Kreti. Tada je na prijedlog Europske
komisije bilo usvojeno 9 prometnih koridora od sveeuropskog značenja
koji su gotovo sasvim zaobišli prostor Hrvatske. Prema planu ovih
"kretskih koridora" Hrvatska se samo malenim ogrankom od Rijeke do
Postojne trebala priključiti na koridor V koji vodi od Lvova preko
Budimpešte i Ljubljane do Trsta.
Radikalno dopunjenim koridorom V i potpuno novim koridorom X Hrvatska
bi u potpunosti trebala afirmirati svoj prometni položaj u Europi.
Hrvatska je željela dobiti europsku potporu i za dio ogranka V
koridora od Rijeke do Trsta ali zbog protivljenja Slovenije nije u
tome uspjela.
Hrvatska će tražiti i produljenje ogranka od Salzburga do Zagreba sve
do Splita ali prema Petekovom mišljenju ima male šnase da u tome i
uspije.
Uključivanje Hrvatske u europsku prometnu mrežu predstavlja bitan dio
njenog uključivanja u Europu. Izostajanje iz europskih koridora
značilo bi i ostajanje po strani od glavnih europskih tokova ljudi,
roba i novca.
Ovim Hrvatska ostaje u glavnim gospodarskim i prometnim tokovima a
može očekivati i druge koristi od uključivanja u europski prometni
plan.
U narednih 10 do 15 godina predviđa se da će Europa u izgradnju novih
i moderniziranje starih prometnica uložiti između 50 i 70 milijardi
ecu-a. Dio novaca uložit će same zemlje ali će dobar dio doći iz
financijskih institucija. U dodjeli kredita novčarske ustanove će se
orijentirati prema već određenim europskim prometnim prioritetima.
Za Hrvatsku nije znemarljiv niti prihod od tranzitnog prometa, kaže
Petek.
Treća Sveeuropska prometna konferencija u Helsinkiju će oblikovati
glavnu europsku prometnu mrežu. Međutim, njene modifikacije i dopune
će biti i dalje moguće.
Već sada europski prometni stručnjaci drže kako treba jače povezati
baltički i crnomorski bazen, pravce prema Aziji kao i Jadranu.
Hrvatska u tome vidi šansu i za uključivanje vlastitih u eurospke
planove za bolje prometno povezivanje Jadrana s kontinentom.
(Hina) sl dj
220644 MET jun 97