ZAGREB, 22. lipnja (Hina - Maša Taušan) - Primjena Daytonskih sporazuma i zaštita ljudskih prava u BiH bit će na dnevnom redu trećeg ovogodišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koje započinje u ponedjeljak u
Strasbourgu a na kojem će sudjelovati i izaslanstvo hrvatskog Sabora predvođeno njegovim potpredsjednikom dr. Žarkom Domljanom.
ZAGREB, 22. lipnja (Hina - Maša Taušan) - Primjena Daytonskih
sporazuma i zaštita ljudskih prava u BiH bit će na dnevnom redu trećeg
ovogodišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe koje
započinje u ponedjeljak u Strasbourgu a na kojem će sudjelovati i
izaslanstvo hrvatskog Sabora predvođeno njegovim potpredsjednikom dr.
Žarkom Domljanom. #L#
Tijekom zasjedanja koje traje do 27. lipnja govorit će se i o
aktivnostima Svjetske banke u Europi, te aktivnostima Međunarodnog
monetarnog fonda (MMF) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).
Parlamentarni zastupnici 40 zemalja članica raspravljat će i o
izbjeglicama i prognanicima u Zakavkazju i Zajednici nezavisnih
država, te o radu djece, prije svega prisilnom radu i prostituciji.
"Četrdesetorica" su se izjasnila protiv rada djece mlađe od 15
godina, što stoji i u Socijalnoj povelji VE. Međutim, u Europi danas
još uvijek radi više milijuna djece, što se vidi i iz izvješća koje će
Parlamentarnoj skupštini biti podneseno u četvrtak.
Jedna od tema izvan plenarne sjednice bit će priprema parlamentarnih
izbora u Albaniji predviđenih za 29. lipnja kamo bi Vijeće Europe
trebalo poslati misiju promatrača.
Očekuje se i rasprava iza zatvorenih vrata o stanju u Bjelorusiji
kojoj je nakon predsjedničkih izbora na kojima je pobijedio Aleksandar
Lukašenko bio zamrznut status posebnog gosta jer su izbori ocijenjeni
nedemokratskim.
Iza zatvorenih vrata trebalo bi se raspravljati i o stanju na Bliskom
istoku, a sudjelovat će predstavnici Palestinskog vijeća i
parlamenata Egipta i Jordana.
Brojni gosti trebali bi se tijekom petodnevnog zasjedanja obratiti
parlamentarcima, između ostalih predsjednik slovenskog parlamenta
Janez Podobnik, predsjedavatelj Organizacije za europsku sigurnost i
suradnju (OESS) i danski ministar vanjskih poslova Niels Helveg
Petersen, poljski premijer Wlodzimierz Cimoszewicz (Vlođimjež
Ćimošević), te predsjednik Europske banke za za obnovu i razvoj
Jacques de Larosiere (Žak d Lrozjer).
U nedjelju, dan prije službenog početka ljetnog zasjedanja, trebao bi
se sastati Odbor za monitoring čiji su članovi i dr. Domljan i član
hrvatskog izaslanstva Jakob grof Eltz Vukovarski. Odbor, čiji je
zadatak nadzor nad provođenjem obveza koje zemlje članice imaju prema
Vijeću Europe, trebao bi razmotriti provođenje obveza u Hrvatskoj,
Češkoj, Litvi, Rusiji i Turskoj.
Iako se pripreme za drugi summit Vijeća Europe ne nalaze na dnevnom
redu plenarne sjednice, o sastanku na vrhu govorit će se sigurno izvan
službenog dijela zasjedanja budući da se summit treba održati u
listopadu u Strasbourgu.
Prvi sastanak šefova država i vlada zemalja članica VE održan je
1993. godine u Beču, tako da će Hrvatska na ovom summitu biti prisutna
prvi puta. Hrvatska je u Vijeće Europe primljena 6. studenog prošle
godine.
U hrvatskom izaslanstvu se osim dr. Domljana, nalaze i mr. Zdravka
Bušić, dr. Slobodan Lang, Snježana Biga-Friganović, Božo Kovačević,
Stjepan Radić, Jakob grof Eltz Vukovarski, Nikola Obuljen, dr. Boris
Kandare i stalni tajnik izaslanstva Lavoslav Torti.
Na zasjedanjima Parlamentarne skupštine, koja se održavaju 4 puta
godišnje, sudjeluje 286 zastupnika i isti broj njihovih zamjenika.
Najstarija paneuropska politička organizacija ima i nekoliko zemalja
koje su u statusu posebnog gosta, među njima i BiH.
Izraelski Knesset i kanadski parlament pri Vijeću Europe imaju status
promatrača.
(Hina) maš dj
220630 MET jun 97