ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Protekli predsjednički izbori, povratak prognanika, prestanak mandata UNTAES-a, medijske slobode i suđenje ratnim zločincima bile su središnje teme razgovora što ga je izaslanstvo Europskog parlamenta (EP)
u četvrtak vodilo u Zagrebu s članovima Pododbora za suradnju s EP hrvatskoga Sabora.
ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Protekli predsjednički izbori, povratak
prognanika, prestanak mandata UNTAES-a, medijske slobode i suđenje
ratnim zločincima bile su središnje teme razgovora što ga je
izaslanstvo Europskog parlamenta (EP) u četvrtak vodilo u Zagrebu s
članovima Pododbora za suradnju s EP hrvatskoga Sabora. #L#
Izaslanstvo Europskog parlamenta, među čijim su članovima i Johannes
Swoboda, Karl-Habsburg i Giorgio La Malfa, vodila je gđa. Doris Pack.
Dnevni red sastanka obuhvaćao je političko i gospodarsko stanje u RH,
stanje na području istočne Slavonije, povratak prognanih i izbjeglih,
prava manjina i slobode medija, te odnose RH s međunarodnom zajednicom
i Europskom unijom.
Predsjednik Odbora zastupničkog doma Sabora RH za vanjsku politiku
dr. Žarko Domljan upoznao je izaslanstvo sa stanjem u RH i proteklim
izborima i naglasio da je jučerašnjim dogovorom u Gradskoj skupštini
razriješena dugotrajna zagrebačka kriza. Gospodarsko stanje RH, dr.
Domljan općenito je ocijenio kao stabilno i optimistično.
Za reintegraciju istočne Slavonije su, po riječima dr. Domljana,
prijelomni bili županijski izbori od 13. travnja, prvi put obavljeni
na području cijele RH. Dva predstavnika srpske manjine ušla su u
Županijski dom Sabora.
Izaslanstvo EP zatražilo je komentar ocjene promatrača OESS-a s
predsjedničkih izbora. Božo Kovačević (HSLS) smatra da medijska
pokrivenost nije bila korektna, jer su elektronski mediji prednost
dali jednome kandidatu.
S ocjenom OESS-a da izbori nisu bili "fair" budući da kandidati nisu
imali ujednačenu medijsku pokrivenost nije se složio član saborskog
Odbora Drago Krpina (HDZ) istaknuvši kako je na državnoj televiziji
svaka politička stranka mogla ravnopravno zakupiti prostor u
sponzoriranoj emisiji, što je činila i HDZ.
Željka Antunović (SDP) kazala je da "HRT jest državna televizija, ali
je doista u funkciji jedne stranke", te su "u tom pogledu primjedbe
promatrača doista točne".
Na pitanje o slabom odazivu Srba iz istočne Slavonije na
predsjedničkim izborima Božo Kovačević je odgovorio da relativno niski
odaziv odgovara stupnju njihove zainteresiranosti.
Na pitanje o prestanku mandata UNTAES-a Krpina je odgovorio da UNTAES
treba otići jer u hrvatskom Podunavlju "još živi grupacija koja je
odlučila da ne želi ostati u Hrvatskoj te otežava integraciju. Što
prije UNTAES napusti to područje, to će se prije uspostaviti normalni
ustavnopravni poredak".
Službena politika prema povratku Srba bilo je sljedeće pitanje
izaslanstva EP. Na upit koliko se Srba može vratiti odgovorio je dr.
Domljan rekavši da je svima dopušten povratak a da ih se dosad vratilo
15.000. Prema podacima ureda u Beogradu 35.000 se želi vratiti. U
istočnoj Slavoniji ih se za povratak sada izjasnilo 5000 a drugih 5000
je za isplatu svoje imovine i odlazak. No taj je proces otvoren,
naglasio je dr. Domljan.
Doris Pack je kazala da bi trebalo uspostaviti točne baze podataka
kojima bi raspolagala sva veleposlanstva i time se olakšalo rješavanje
zahtjeva prognanika za povratak.
Stjepan Radić (HSS) naglasio je složenost procesa povratka, jer su
Hrvati bili prvi protjerani, žive šest godina u progonstvu i stupanj
njihove frustracije je svakako najveći, a danas se zahtijeva da se
prvi vrate Srbi. Ante Đapić je rekao da je problem povratka lančan,
jer zaposjednute kuće trebaju biti ispražnjene da bi se svi mogli
vratiti u svoje domove, Muslimani i bosanski Hrvati u BiH, Srbi u RH
te Hrvati u istočnu Slavoniju.
Otežavajuću okolnost za povratak predstavlja "gospodarska komponenta
koju je nemoguće izdvojiti od političke", kazala je Željka Antunović.
RH je "razrušena", nemamo ih kamo smjestiti. Neopravdano je očekivati
od RH da radi političkog mira rješava prvo probleme Srba pa zatim
Hrvata. Međunarodna zajednica mogla bi itekako pridonijeti bržem
razrješenju problema kada bi novčano pomogla, primijetila je
Antunović.
Govoreći o popisu ratnih zločinaca dr. Domljan je kazao da popisi
nisu definitivni i da pravno nije utemeljeno da se o tome odlučuje
samo na političkoj razini, na osnovi pariteta tako što će se na svakoj
strani proglasiti jednak broj ratnih zločinaca. To pitanje treba
prepustiti sudstvu, zaključio je dr. Domljan.
Sastanak je nastavljen u četvrtak poslije podne razgovorom o
gospodarskim pitanjima.
(Hina) rt sd
191645 MET jun 97