DODIJELJENE NAGRADE "VLADIMIR NAZOR" ZA 1996.

ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Nagrade "Vladimir Nazor", najviše državno priznanje za kulturu, šest nagrada za životno djelo i šest godišnjih nagrada za 1996., danas je dobitnicima na svečanosti u palači "Dvercu" uručio ministar kulture mr. Božo Biškupić. #L# Nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo dobili su u području književnosti Slavko Mihalić, glazbene umjetnosti Ruža Pospiš-Baldani, likovne i primijenjene umjetnosti Đuro Pulitika, filmske umjetnosti Mia Oremović i kazališne Aleksandar Augustinčić te arhitekture i urbanizma Bruno Milić. Dobitnici godišnjih nagrada su Jozo Laušić, Opera riječkoga HNK "Ivan pl. Zajc", Biserka Baretić, Enes Midžić, Ljubomir Kerekeš, a za arhitekturu i urbanizam nagradu su zajednički dobili Hildegard Auf-Franić, Tonči Žarnić i Veljko Olujić. Svečanu sjednicu Odbora za nagrade otvorio je akademik Ivan Aralica, pozdravivši predsjednika Sabora akademika Vlatka Pavletića, savjetnika za kulturu Predsjednika Republike Zlatka Viteza i sve nazočne. Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo u književnosti dobio je pjesnik Slavko Mihalić koji je svoj život posvetio pjesništvu i promicanju hrvatske književnosti. Objavio je 20-ak zbirka pjesama te četiri oveća izdanja izabranih djela. Od prve objavljene zbirke "Komorna muzika" (1954.) do za sada zadnje izabranih pjesama "Približavanje oluje" (1996.) Mihalić je na izričajnoj razini oblikovao stih istovjetan sa zakonima poglavito hrvatske sintagme, a na sadržajnoj je opjevao zapalost čovjeka u sudbinski ponor što mu ga je otvorila povijest totalitarističkoga mišljenja 20. stoljeća. Svoje visoko mjesto na ljestvici vrijednosti suvremenoga hrvatskoga pjesništva, kako se navodi u obrazloženju za nagradu, Mihalić je osigurao zato što je od jezika gradio, a nije ga razarao. Nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo u glazbenoj umjetnosti dodijeljena je prvakinji Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, vokalnoj umjetnici Ruži Pospiš-Baldani koja je svojom umjetnošću dulje od tri desetljeća nazočna u domovini i u svijetu. Jedinstvena ljepota njezina mezzosoprana, scenska darovitost i uzorna naobrazba omogućili su joj jednu od najduljih i najljepših vokalnih karijera, navodi se u obrazloženju. Nagrada za životno djelo "Vladimir Nazor" u likovnoj i primijenjenoj umjetnosti dodijeljena je slikaru Đuri Pulitici za izvornost i dosljednost likovnog izraza. Pulitikina stilska metafora i autentična likovna transformacija neprekidno traje u nas od 50-ih godina do danas, ističe se u obrazloženju. Nagradu "Vladimir Nazor" za životno djelo u filmskoj umjetnosti dobila je kazališna, filmska i televizijska glumica Mia Oremović. Na hrvatskome filmskom platnu pojavila se 50-ih godina u prvim većim produkcijama nakon II. svjetskog rata. Mia Oremović je kao omiljena glumica istaknutih redatelja starijega i srednjega naraštaja pokazala širok glumački raspon od izrazito dramskih do opuštenih komičnih uloga iz različitih razdoblja i podneblja, ali se najdojmljivije uživjela u one iz predratnoga i poratnoga Zagreba. Nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo u kazališnoj umjetnosti dodijeljena je Aleksandru Augustinčiću, nedvojbeno jednom od najvećih hrvatskih scenografa u drugoj polovici našega stoljeća i jednom od najplodnijih u povijesti hrvatskoga kazališta, navodi se u obrazloženju za nagradu. Nagrada "Vladimir Nazor" za životno djelo u arhitekturi i urbanizmu pripala je Bruni Miliću, dugogodišnjem profesoru na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu. Uz ostalo je realizirao brojne objekte društvene namjene, osobito industrijske, te urbanističke studije i planove, navodi se, među ostalim, u obrazloženju. Godišnju nagradu "Vladimir Nazor" za književnost dobio je Jozo Laušić za roman "Sutoka"; za glazbenu umjetnost nagrada je pripala Operi riječkoga HNK "Ivan pl. Zajc" za koncertnu izvedbu Zajčeve opere "Amelija"; za likovnu i primijenjenu umjetnost slikarici i grafičarki Biserki Baretić za retrospektivnu izložbu crteža u Kabinetu grafike HAZU pod kraj 1996.; za filmsku umjetnost snimatelj Enes Midžić za film "Sedma kronika" redatelja Brune Gamulina; za kazališnu umjetnost Ljubomir Kerekeš za glavnu ulogu Vsakoviča u istoimenoj postavi srednjovjekovnog misterija Huga von Hofmannsthala u režiji Georgija Para i produkciji HNK u Varaždinu; za arhitekturu i urbanizam nagrađena su trojica arhitekata: Hildegard Auf-Franić, Tonči Žarnić i Veljko Olujić za projektiranje zgrade dječjih jaslica i vrtića na Malešnici u Zagrebu. Zahvaljujući u ime nagrađenih, akademik Slavko Mihalić je, uz ostalo, kazao: "Prirodno je u ovakvim svečanim trenutcima da se čovjek u mislima vraća na vlastite početke, kad je na prstima ulazio u hram umjetnosti, ne izbjegavajući ni najvća iskušenja i oslanjajući se na određenost i čvrstoću velikana prošlosti." Rekavši da ne može zaboraviti kako su njegovu ocu Stjepanu Mihaliću, prozaiku i dramatičaru, 1981. već dodijeljenu Nazorovu nagradu za životno djelo oduzeli "doktori balvanologije", Mihalić je dodao: "Nakon užasa nametnuta nam rata, kojemu bijaše cilj izbrisati Hrvatsku s lica zemlje, vrijeme je da u miru uklanjamo nagomilane probleme i priskrbimo stvaralaštvu zasluženo dostojanstvo, moralno i materijalno. Tako smo shvatili i ovu svečanost kao priznanje, ali i kao obvezu posvemašnje narodne kulturne preobrazbe." (Hina) ta do 191624 MET jun 97