ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici prihvatila četiri konačna zakonska prijedloga koji su dio cjelovite reforme kaznenoga zakonodavstva u Republici Hrvatskoj. Riječ je o Konačnom prijedlogu
kaznenog zakona, te konačnim prijedlozima zakona o kaznenom postupku, o sudovima za mladež i o zaštiti osoba s duševnim smetnjama. Tim se zakonskim tekstovima, naglasio je ministar pravosuđa Miroslav Šeparović, kazneno zakonodavstvo u cijelosti usklađuje s hrvatskim Ustavom, a u njih su unesena i međunarodna pravna načela.
ZAGREB, 19. lipnja (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je
sjednici prihvatila četiri konačna zakonska prijedloga koji su dio
cjelovite reforme kaznenoga zakonodavstva u Republici Hrvatskoj. Riječ
je o Konačnom prijedlogu kaznenog zakona, te konačnim prijedlozima
zakona o kaznenom postupku, o sudovima za mladež i o zaštiti osoba s
duševnim smetnjama.
Tim se zakonskim tekstovima, naglasio je ministar pravosuđa Miroslav
Šeparović, kazneno zakonodavstvo u cijelosti usklađuje s hrvatskim
Ustavom, a u njih su unesena i međunarodna pravna načela. #L#
Obrazlažući osnovne značajke predložene reforme kaznenog
zakonodavstva, ministar Šeparović je kazao da se kao najveća kazna u
Republici Hrvatskoj predlaže zatvor od 40 godina. Dodao je da su
odredbe o državnoj, vojnoj, profesionalnoj i poslovnoj tajni potpuno
usklađene s postojećim pravnim odredbama. Predloženo je i pooštravanje
kazni za određena kaznena djela, primjerice protiv slobode braka,
života, krivotvorenja umjetnina itd.
Šeparović je naglasio kako se predlaže i uvođenje nekih novih kaznenih
djela specifičnih za Hrvatsku kao zemlju u tranziciji, kao što su
kazne za djela pranja novca i zlouporabe droga.
Iako je bilo prijedloga da se ukine mjera obvezatnog pritvora,
Šeparović je objasnio da je u Konačnom prijedlogu zakona o kaznenom
postupku ta mjera ostala, i to za slučajeve kada su počinjena djela za
koja su propisane najstrože kazne.
Osvrćući se na zastupničke primjedbe iz prvog čitanja, ministar
Šeparović je napomenuo da su u konačne prijedloge ugrađene primjedbe
kojima se ne mijenja temelje i načela kaznene reforme.
Budući da je Ustavni sud Republike Hrvatske odlukom ukinuo pojedine
odredbe Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo,
Vlada je danas predložila izmjene i dopune toga zakona. Po riječima
ministra prostornog uređenja, graditeljstva i stanovanja Marka Širca
izmjenama će biti uređena otvorena pitanja nastala nakon suspenzije
pojedinih odredbi. Predloženim se izmjenama omogućuje kupnja zemljišta
uz stan za one koji su sklopili ugovor o kupnji stana u razdoblju od
1. siječnja ove godine do dana stupanja na snagu predloženog zakona.
To znači, pojasnio je Širac da dosadašnja kupnja stana na kojem je
bilo stanarsko pravo podrazumijeva da je uz njega kupljeno i zemljište
na kojem se stan nalazi, te da se stan kao nekretnina može unijeti u
gruntovnice.
Način naknade za zemljište kupljeno uz stan, za one koji ga nisu
platili sa stanom bit će naknadno propisan, kazao je Širac. Napomenuo
je i da nedostaje zakon ili uredba po kojoj bi se kupovala i druga
državna imovina kao što su primjerice zemljišta ili objekti.
Vlada je donijela i Uredbu o održavanju zgrada kojom je propisala
namjenu sredstava zajedničke pričuve. Ta bi sredstva stanari
uplaćivali na poseban račun, a trošila bi se za redovito održavanje
zgrade.
Vlada je prihvatila i više odluka o pokretanju postupaka za sklapanje
bilateralnih ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja na dohodak
i imovinu, te izvješće o vođenim pregovorima za sklapanje sporazuma
između vlada Republike Hrvatske i Talijanske Republike o ukidanju
ulaznih viza. Nakon što takav sporazum bude potpisan iz Hrvatske će se
u Italiju i obrnuto moći putovati s osobnim iskaznica.
(Hina) sšh bn
191331 MET jun 97