RASPRAVA O MIROVINSKOJ REFORMI I NOVOM MIROVINSKOM SUSTAVU

ZAGREB, 18. lipnja (Hina) - Reformom mirovinskog osiguranja Hrvatska bi ustrojila novi mirovinski sustav koji bi se temeljio na tri razine - obvezatnom mirovinskom sustavu na temelju generacijske solidarnosti, a koji će biti uređen novim zakonom o mirovinskom osiguranju, te na obveznom osiguranju na temelju individualne kapitalizirane štednje i na sustavu dobrovoljnog osiguranja na temelju individualne štednje koji bi se uredili posebnim zakonom. Istaknuo je to ministar rada i socijalne skrbi Joso Škara tijekom rasprave o hrvatskoj mirovinskoj reformi, koja se danas održava u Republičkom fondu mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika Hrvatske (RFMIORH). #L# Govoreći o promjenama koje donosi prijedlog novog zakona o mirovinskom osiguranju, ministar Škara je ukazao na odredbu po kojoj bi u sustav obvezatnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje bile uključene osobe mlađe od 40 godina i to od dana primjene tog sustava. Po riječima ministra Škare, zadržala bi se osnovna prava iz sadašnjeg sustava, ali uz izmijenjene uvjete za stjecanje prava na starosnu, prijevremenu i invalidsku mirovinu i uz drugačiji način određivanja i usklađivanja mirovina. Nacrt zakona također previđa pomicanje dobne granice za odlazak u mirovinu, drugačije definira pojam invalidnosti te mijenja način određivnja mirovine. Ministar Škara je ocijenio kako je za uspješnu provedbu hrvatske mirovinske reforme potrebno realno sagledati stanje hrvatskog gospodarstva, demografsku sliku te pojave na području zapošljaanja. Bitna pretpostavka za uspjeh reforme je, po ministrovim riječima, uspješna privatizacija i izgradnja financijskih instiucija hrvatskog gospodarstva koja će stvoriti bolju reproduktivnu sposobnost i njegovu konkurentnost na svjetskom tržištu. Osvrćući se na odnos mirovinskih fondova i financijskog tržiša, predsjednik Upravnog odbora RFMORH-a dr. Đuro Njavro je kao glavne ciljeve reforme naveo smanjenje porasta broja umirovljenika i smanjenje stope doprinosa za mirovinsko osiguranje. U zemljama u kojima su financijska tržišta vrlo razvijena, mirovinski fondovi su, istaknuo je Njavro, aktivni sudionici financijskih tržišta, stimuliraju razvoj tržišta kapitala i podstiču financijske inovacije. Nominalna vrijednost kapitala koji je tijekom privatizacije u Hrvatskoj prenesen na mirovinske fondove iznosi oko 3,5 milijarde njemačkih maraka no budući da ta imovina nije generirala dovoljno dohotka za djelomično financiranje mirovina, nužno je pronaći nove modele generiranja i osiguravanja sredstava za financiranje, rekao je, među ostalim, dr. Njavro. Središnje pitanje prelaska iz sustava međugeneracijske solidarnosti u višeslojni mirovinski sustav jest financiranje tranzicijskog troška, upozorio je u raspravi savjetnik predsjendika Vlade Zoran Anušić. Podsjetio je na riječi premijera Zlatka Mateše da te troškove mora preuzeti država osiguravajući mirovine u razdoblju prelaska jer će se na taj način stvoriti zamašnjak ukupnog hrvatskog gospdarstva. Anušić je, među ostalim, istaknuo nužnost da se na dugi rok zaustavi daljnje stvaranje deficita postojećeg mirovinskog sustava što se namjerava postići nizom mjera - od povećanja dobnih granica za umirovljenje, produženjem obračunskog razdoblja te pooštrenih kriterijia za stjecanje prava na invalidsku mirovinu. Predstavnik Svjetske banke Sandor Sipos izrazio je spremnost te institucije da podupre reformu hrvatskog mirovinskog sustava. On je pritom razložio potrebu prilagodbe javnog sektora u procesu tranzicije te potrebu razvoja tržišta kapitala. Podršku je planiranoj reformi dao u ime Međunarodne organizacije rada i Krzsysztof Hagemejer, navodeći kao temeljne probleme njena financiranja veliku stopu nezaposlenosti, starosnu strukturu umirovljenika te neplaćanje doprinosa za što bi, preporučio je, trebalo uspostaviti bolji sustav kontrole naplate. (Hina) mt bn 181553 MET jun 97