AMSTERDAM, 18. lipnja (Hina/AFP/Reuter) - Sporazum iz Amsterdama koji će zamijeniti Maastriški sporazum, prema riječima svojih tvoraca - šefova država ili vlada 15 zemalja članica EU, ima za cilj Europu koja će biti bliža svim svojim
građanima, nazočnija na međunarodnoj sceni ali i dalje sposobna učinkovito funkcionirati sa 20 ili više država-članica.
AMSTERDAM, 18. lipnja (Hina/AFP/Reuter) - Sporazum iz Amsterdama koji
će zamijeniti Maastriški sporazum, prema riječima svojih tvoraca -
šefova država ili vlada 15 zemalja članica EU, ima za cilj Europu koja
će biti bliža svim svojim građanima, nazočnija na međunarodnoj sceni
ali i dalje sposobna učinkovito funkcionirati sa 20 ili više
država-članica. #L#
Sporazum je usvojen u utorak kasno navečer nakon dvodnevnog summita
EU, žive rasprave i često nepomirljivih stajališta. U pet temeljnih
područja postignuta je ipak zadovoljavajuća razina dogovora.
Glavne točke sporazuma su sljedeće:
1. SLOBODA, SIGURNOST, PRAVDA: Računajući na buduća proširenja
članstva, nova točka sporazuma predviđa ukidanje određenih prava za
države-članice koje bi kršile temeljna načela slobode, demokracije,
ljudskih prava i pravne države.
Unutar Europske unije stvorit će se, u roku od pet godina nakon
stupanja na snagu ovog sporazuma, jedinstveno područje slobode,
sigurnosti i pravde. Uspostava tog područja očekuje se najvjerojatnije
2003. godine, s obzirom na vrijeme koje je neophodno za ratifikaciju.
Unutar EU jamčit će se sloboda kretanja, unutarnje granice će se
ukinuti ali će biti pojačana kontrola vanjskih granica Unije. U svezi
s tim, u sporazum je uključen i sadržaj Schengenske konvencije o
slobodi kretanja, uključujući i suradnju policija.
Velika Britanija i Irska moći će zadržati dopunsku kontrolu nad
svojim granicama.
Useljavanje, vize, politički azil, suradnja civilnog sudstva, i
usklađivanje zakona o braku su pitanja koja će se jednako rješavati
unutar EU, te će postatu dijelom zajedničke europske politike. Odluke
će se donositi jednoglasno, a za pet godina će se odlučiti hoće li se
u tijelima EU početi primjenjivati sustav većinskog odlučivanja.
Suradnja kaznenih sudova i policijska suradnja ostat će stvar
nacionalnih vlada, koje se obvezujz da će na tim područjima ojačati
suradnju.
Petnaest zemalja je pristalo dati operativne zadaće policijskoj
agenciji - Europol, začetku budućih europskih policijskih snaga.
2. ZAPOŠLJAVANJE: Novo poglavlje Sporazuma iz Amsterdama predviđa bolju
koordinaciju nacionalnih politika u borbi protiv
nezaposlenosti, te mogućnost financiranja poticajnih mjera i
pilot-projekata za stvaranje novih radnih mjesta zahvaljujući
zajedničkim sredstvima.
"Socijalno poglavlje" koje je Velika Britanija odbila uključiti u
Sporazum iz Maastrichta, biti će integrirano u novi Sporazum. U
dokumentu je i odredba o usklađivanju nekih socijalnih prava kako bi
se spriječila nepoštena konkurencija unutar jedinstvenog europskog
tržišta.
3. UČINKOVITA VANJSKA I SIGURNOSNA POLITIKA: Zajednička strategija u
pitanjima poput odnosa sa Rusijom, bit će prihvaćana sustavom
jednoglasnog odlučivanja. Države-članice koje ne žele biti u to
uključene mogu se koristiti "konstruktivnom apstinencijom".
Strategije, koje će se temeljiti na izvješćima Centra za analizu
međunarodnog stanja, primjenjuju se većinskim glasovanjem, ali svaka
zemlja koja bi u određenom trenutku smatrala da to ugrožava njezine
vitalne nacionalne interese može blokirati odluku.
Europu će na međunarodnoj sceni predstavljati glavni tajnik Vijeća
ministara EU.
U dokumentu se navodi "mogućnost integriranja Zapadnoeuropske unije
(WEU) u EU ukoliko tako odluči Europsko vijeće", suprotno zahtjevuu
Francuske i Njemačke koje su tražile automatsko uključenje.
4. INSTITUCIJE: Do datuma prvog proširenja člsnstva EU (2002. ili
ranije), svaka država-članica imat će po jednog povjerenika pod uvjetom
da se do tog datuma sustav ravnoteže glasova unutar vijeća ministara
modificira te da se članicama koje bi izgubile drugog povjerenika
(Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Španjolska i Italija) ponudi
kompenzacija, vjerojatno u broju glasova kojima bi raspolagale.
5. POJAČANA SURADNJA - FLEKSIBILNOST: Kako bi se zemljama koje su
najviše integracijski usmjerene bilo omogućeno da u određenim
područjima napreduju, bez da čekaju ostale zemlje, sporazum predviđa
fleksibili pristup. Te će se zemlje moći koristiti institucijama EU,
ali će za neka područja trebati jednoglasna odluka.
(Hina) vk fp
180926 MET jun 97