ZAGREB, 16. lipnja (Hina) - Pamučna industrija Duga Resa, uslijed 10 milijuna njemačkih maraka ratnih šteta, i prošlu je godinu završila negativnim poslovnim rezultatom. Tvrtka je u tome razdoblju sanirala dio oštećenog postrojenja i
provela restrukturiranje, pa ove godine očekuje učinke provedenih mjera, kazao je direktor te tvrtke Antun Grgurić.
ZAGREB, 16. lipnja (Hina) - Pamučna industrija Duga Resa, uslijed 10
milijuna njemačkih maraka ratnih šteta, i prošlu je godinu završila
negativnim poslovnim rezultatom. Tvrtka je u tome razdoblju sanirala
dio oštećenog postrojenja i provela restrukturiranje, pa ove godine
očekuje učinke provedenih mjera, kazao je direktor te tvrtke Antun
Grgurić. #L#
To je jedini domaći proizvođač pamučnih proizvoda od pređe do
finalnih proizvoda, što uključuje i programe trikotaže i tkanina.
Trenutačno je u tvrtki zaposleno 1600 radnika, a njihov će se broj ove
godine smanjiti za 100. Od ukupne godišnje proizvodnje Duga Resa
domaćem tržištu plasira gotovo 60 posto proizvoda, a ostalo izvozi u
zapadnu Europu.
U postupku privatizacije, tvrtka je procijenjena na 25 milijuna
maraka i u većinskom je vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju,
jer je više od 50 posto malih dioničara odustalo od otplate dionica.
Kako bi nastavila privatizaciju, tvrtka provodi restrukturiranje,
reorganizaciju i konsolidaciju poslovanja, rekao je Grgurić.
Ratna šteta odnosi se na pogon i dio opreme koji su izgorjeli, a
dosad je saniran samo dio predionice i djelomično su obnovljeni
kapaciteti.
Za potpunu sanaciju nedostaje novca, a s obzirom na to da su krediti
nepovoljni za uvjete u kojima je domaća tekstilna industrija, tvrtka
se nije zaduživala. Također, nedostaje novca za investiranje u
modernizaciju opreme i tehnološkog procesa, pa se pomoć pri
kreditiranju očekuje od hrvatske Vlade, rekao je Grgurić.
Prema propisima o sanaciji, Pamučna industrija Duga Resa ubraja se
u skupinu tvrtki za pojedinačnu sanaciju. Jedan od najvećih
problema je višak radne snage. Vlada je jednim dijelom pomogla
njihovu zbrinjavanju, dok su ostali na teret tvrtke. Veliki je
problem i daljnje investiranje u tekstilnu industriju, koji je
riješen Vladinim odobrenjem za kreditna sredstva Hrvatske banke
za obnovu i razvitak, za koji tvrtka treba dobiti jamstvo jedne
banake.
Pored toga, tvrtki je odobren i tzv. američki kredit za pamuk, koji
je reprogramiran na 20 godina. Prema Grgurićevim riječima, sve te
mjere pomažu, ali tekstilnoj industriji treba dugoročnija pomoć kroz
subvencioniranje i porezna rasterećenja, kako to radi većina
zapadnoeuropskih zemalja. Azijske su zemlje veliki konkurenti
hrvatskoj tekstilnoj i odjevnoj industriji, jer su njihove cijene
pamuka niže, jeftinija je radna snaga, angažiranost postrojenja je
veća, a imaju i niže poreze.
(Hina) mib sab
161152 MET jun 97