VEČERNJI LIST: CRKNUTA KOKOŠ

ZAGREB, 16. lipnja (Hina) - Nakon što su se Amerikanci "napokon izjasnili oko dugo očekivanog širenja NATO-pakta" (Mađarska, Češka i Poljska, a prvi na popisu za iduću priliku Slovenci i Rumunji), Željko Krušelj analizira "kako Hrvatska može gledati na tu (ne)očekivanu odluku", i piše: "Zacijelo su u većini oni koji smatraju kako je i red da Slovenci kao dio exjugoslavenskog prostora pričekaju Hrvate, koji će nakon potpune normalizacije prilika u hrvatskom Podunavlju, ali i u Bosni i Hercegovini, također stjecati uvjete za punopravno članstvo u Sjevernoatlantskom paktu. Slovenci su, uz to, i svojevrsni rekorderi u malobrojnosti svojih aktivnih časnika i vojnika, čija je snaga usporediva s jednom skromnije popunjenom divizijom. Kad je pak o Rumunjima riječ, tu je stav jedine svjetske velesile naizgled još logičniji s obzirom na to da ta država po mnogim gospodarskim i vojnim kriterijima zaostaje ne samo za Hrvatskom nego i za dijelom istočnoeuropskih zemalja. Problem je u tome što zluradost na temu susjedove 'crknute kokoši' baš i nije poželjan model razmišljanja o bliskoj budućnosti NATO-a. Isto je tako pomalo infantilno suditi o kriterijima prijama na temelju dokazane vrijednosti i opremljenosti Hrvatske vojske, kad su za punopravno članstvo presudni politički interesi, za koje je odavno poznato da su upravo u jugoistočnoj Europi iznimno složeni i međusobno kontradiktorni. Sudeći i prema prvim diplomatskim reagiranjima, Amerikanci se s većinom svojih prekooceanskih saveznika o tome ne mogu uspješno dogovoriti", upozorava dalje Krušelj i objašnjava kako bi, drugim riječima, Hrvatskoj "više odgovaralo da i dvije privremeno 'arhivirane' države odmah uđu u NATO. Objašnjava kako glavi razlog "nije u svojevrsnom labavljenju kriterija za sve zainteresirane", već je bit u "geostrateškim kombinatorikama, gdje bi novoprimljene i potencijalne članice, poput Mađarske i Slovenije, ubrzo spoznale da im još veću sigurnost daje to što nisu 'predziđe' zapadne civilizacije". Krušelj upozorava i na važnost koju bi eventualni ulazak Rumunjske u NATO imao za Hrvatsku, jer bi to značilo "kako vodstvo NATO-a neće dopustiti da prometnice i vojne potencijale u jadranskome zaleđu kontrolira netko izvan tog sigurnosnog sustava. To bi značilo da bi kad-tad, uz Bugarsku, Makedoniju i Albaniju, ušla i SR Jugoslavija. Od te je vijesti nezgodnija samo ona da beogradski režim dočeka 'zaokret u Moskvi', ostajući trajnim izvorištem političke nestabilnosti", zaključuje Krušelj. (Hina) dp do 160157 MET jun 97