BRUXELLES, 11. lipnja (Hina/AP) - Ministri obrane 16 zemalja članica NATO-a na sastanku u četvrtak i petak u Bruxellesu suočit će se s pitanjima proširenja NATO-a, europske sigurnosti, stanja u BiH, odnosom Sjevernoatlanskog saveza i
Rusije i unutarnjih reformi Saveza.
BRUXELLES, 11. lipnja (Hina/AP) - Ministri obrane 16 zemalja članica
NATO-a na sastanku u četvrtak i petak u Bruxellesu suočit će se s
pitanjima proširenja NATO-a, europske sigurnosti, stanja u BiH,
odnosom Sjevernoatlanskog saveza i Rusije i unutarnjih reformi
Saveza. #L#
Nakon prošlomjesečnog sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a u
Sintri, te mjesec dana prije summita u Madridu zakazanog za 8. i 9.
srpnja, ponovno će vruća tema biti broj i imena zemalja istočne Europe
koje će na sastanku na vrhu biti pozvane da se pridruže Savezu.
Jasno je da će ih biti između tri i pet, ali je glavno pitanje hoće
li to biti samo Mađarska, Češka i Poljska, ili zajedno s njima i
Slovenija i Rumunjska.
Ministri vanjskih poslova NATO-a na sastanku u Sintri nisu o tome
donijeli čvrstu odluku, a takva se ne očekuje ni od ministara obrane
koji će dva dana zasjedati u Bruxellesu.
Između ta dva sastanka, glavni tajnik NATO-a Javier Solana vodio je
zasebne razgovore sa svih 16 veleposlanika NATO-a, pokušavajući
postići konsenzus.
Ministri obrane će, osim pitanja proširenja NATO-a, razmotriti i
stanje u BiH, odnosno izvršiti pregled šestomjesečnog razvoja događaja
u toj zemlji. Prije šest mjeseci stvorene su Stabilizacijske snage
(SFOR) u kojima se nalazi tridesetak tisuća vojnika iz 32 zemlje.
Ministri vanjskih poslova prošlog su mjeseca uputili čvrstu poruku
bosanskohercegovačkim vođama u kojoj su istaknuli da stanje u BiH ne
pogoduje provedbi Daytonskih sporazuma. Oni su dodali da misija SFOR-a
neće donijeti rezultata ako se stanje ne popravi, a BiH će izgubiti
milijune dolara pomoći. Očekuje se da će i ministri obrane zauzeti
slična stajališta.
Američki ministar obrane William Cohen informirat će saveznike o
stanju američkih nuklearnih snaga, te eventualno s njima razmotriti
nuklearna pitanja, uključujući i novi dijalog Saveza i Rusije.
Zapovjedna struktura NATO-a, koja bi odražavala posthladnoratovsku
realnost i omogućila stvaranje novih tipova misija, bilo mirovnih ili
humanitarnih, također će se naći na dnevnom redu dvodnevnog sastanka.
U svrhu veće učinkovitosti zapovjedne strukture, saveznici žele
smanjiti broj glavnih stožera sa 65 na dvadesetak. Sigurno je da će
dva strateška glavna stožera ostati Atlantsko i Europsko
zapovjedništo. Trostrano regionalno europsko zapovjedništvo bit će
smanjeno na dva stožera, Sjeverni i Južni.
Otvoreno je i pitanje subregionalnih zapovjedništava, posebno u
svjetlu nesuglasica Francuske i SAD-a. Francuska ustraje da
Europljanima pripadne jasnija uloga, te da mjesto zapovjednika Južnih
snaga u Napulju pripadne europskom časniku. Francuska time uvjetuje
svoju reintegraciju u ujedinjenu vojnu strukutru NATO-a koju je
napustila prošle godine.
Međutim, Washington za sada odbija Europi prepustiti Napulj. To
mjesto po tradciji je pripadalo američkim admiralima čiji dužnost je
uključivala i mjesto zapovjednika Šeste američke flote u Sredozemlju.
(Hina) maš fp
111513 MET jun 97