ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Prije svega za bolesnike od astme i inih alergijskih bolesti načinjeni su najzad peludni kalendari za cijelo područje Hrvatske, piše Željka Lovašen-Eberhardt u znanstvenom ogledu "Peludni kalendari u
Hrvatskoj".
ZAGREB, 11. lipnja (Hina) - Prije svega za bolesnike od astme i inih
alergijskih bolesti načinjeni su najzad peludni kalendari za cijelo
područje Hrvatske, piše Željka Lovašen-Eberhardt u znanstvenom ogledu
"Peludni kalendari u Hrvatskoj". #L#
Zna se da sastav biljnog pokrova i meterološki čimbenici utječu na
ritam otpuštanje polena u zrak, te da oslobođeni pelud štetno djeluje
na stanje "astmatičara" i "alergičara", objašnjava Lovašen-Eberhardt.
Od 1973. godine postavljena je mreža mjernih postaja na vegetecijski
značajnim područjima, a kao rezultat po prvi puta imamo hrvatske
peludne kalendare, odnosno peludne karte kontinentalnog i primorskog
pojasa, te većih gradova.
U kontinentalnom pojasu mjerenja su obavljena na 25. područja. U
Slavoniji, na području Osijeka, Vukovara, Županje, Đakova, Slavonskog
Broda i Valpova svojstvena je polinacija hrasta lužnjaka od polovice
travnja do početka svibnja, trava od polovice svibnja do polovice
lipnja, dok koncem srpnja dominira pelud konoplje i hmelja.
Peludnim kalendarima na području Virovitice,
Daruvara, Požege i Bjelovara obilježje daje polinacija trava od
polovice svibnja do polovice lipnja, lipe krajem lipnja
i početkom srpnja, te divljeg kestena.
Na područjima Kutine, Zagreba, Krapine, Sošica, Karlovca i
Generalskog Stola prevladava pelud breze u travnju, trava u svibnju i
lipnju, limundžika i pelina u kolovozu i rujnu. Štirenica polinira
prvi put od travnja do konca lipnja i drugi put od konca kolovoza do
polovice rujna.
Za područje uz Dravu, odnosno u Varaždinu, Čakovcu i Koprivnici
karakteristična je vegetacija poplavnih šuma, uglavnom bijele johe,
hrasta lužnjaka i zlatnice. Početkom veljače polinira bijela joha, u
travnju hrast lužnjak, u svibnju i lipnju trave, u srpnju i rujnu
limundžik, hmelj i zlatnica.
Na području Plaškog, Delnica, Gospića, Krasnog, Pazina i Basta
karakteristična je planinska vegetacija s vrstama koje rijetko
izazivaju polenoze - smreka, jela, grab.
Primorski pojas značajno se razlikuje od kontinentalnog.
(Hina) ld
111133 MET jun 97