ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Kandidat SDP-a za predsjednika Republike Hrvatske dr. Zdravko Tomac izjavio je večeras u posebnoj predizbornoj emisiji HTV-a da će, ako bude izabran, biti predsjednikom običnog čovjeka i svih građana
Hrvatske, sasvim drugačiji od sadašnjeg.
ZAGREB, 10. lipnja (Hina) - Kandidat SDP-a za predsjednika Republike
Hrvatske dr. Zdravko Tomac izjavio je večeras u posebnoj predizbornoj
emisiji HTV-a da će, ako bude izabran, biti predsjednikom običnog čovjeka
i svih građana Hrvatske, sasvim drugačiji od sadašnjeg. #L#
"Obećajem da ću biti sasvim drugačiji predsjednik od sadašnjeg",
kazao je Tomac predstavljajući svoj program i odgovarajući na pitanja
voditelja o nekim ključnim pitanjima hrvatske unutarnje i vanjske
politike. "Obraćam se svim običnim ljudima koji žive od svoga rada, a
ne uskom krugu onih koji su se obogatili tijekom Domovinskog rata i u
pretvorbi, jer oni za mene i neće glasovati", ustvrdio je Tomac.
Govoreći o svom dosadašnjem političkom angažmanu, Tomac je kao
posebno važno istaknuo svoj rad na amandmanima na Ustav iz 1971. i
1974. godine koji su, kako je kazao, omogućili međunarodno
priznanje Republike Hrvatske. Također je s ponosom istaknuo svoje
sudjelovanje u vladi demokratskog jedinstva tijekom Domovinskog rata.
"Zato se ne bih odrekao svoje prošlosti, jer sam se uvijek otvoreno
borio za svoje ideale", kazao je.
Rekavši kako mnogi ljudi podupiru njegov program, Tomac je obećao da
će biti izvanstranački predsjednik koji će pokušati ostvariti najširi
konsenzus oko glavnih problema hrvatskog društva.
Dodao je da bi raspustio sadašnja "paradržavna tijela" i prenio
njihove ovlasti na Vladu te inicirao ustavne promjene kojima bi se u
Hrvatsku uveo parlamentarni sustav. On se zauzeo za jaku vladu koja će
odgovarati Saboru, a ne predsjedniku države kao što je to, po njegovim
riječima, danas slučaj.
"Svjestan sam da bi moja pobjeda na izborima značila nove
parlamentarne izbore, jer ovo što predlažem ne bi prošlo u današnjem
sazivu Sabora", rekao je.
Dr. Tomac je kazao kako je stvaranje hrvatske države bilo herojsko
doba ovog naraštaja hrvatskog naroda pri čemu je istaknuo da su
najzaslužniji za hrvatsku samostalnost obični mali hrvatski ljudi iz
domovine i dijaspore, ali pritom nije osporio niti zasluge hrvatskog
vodstva.
On je, međutim, ustvrdio da se sada ponovno stvara partijska država,
uvodi nova politička podobnost, te je s posebnim žaljenjem istaknuo da
je u hrvatskom narodu ponovno došlo do "velikih podjela i nesloga"
koje treba što prije prevladati.
Govoreći o Hrvatskoj vojsci dr. Tomac je istaknuo da je ponosan na
njezinu snagu i profesionalnost, ali da bi iz nje trebalo izbaciti
politiku. "HV mora biti vojska cijelog naroda i ne smije se vezati ni
za jednog čovjeka, niti za jednu stranku, a njezin cilj mora biti da
jednog dana postane članicom NATO-a", kazao je.
Gospodarsku situaciju ocijenio je "vrlo lošom" istaknuvši pritom
visoku nezaposlenost, precjenjenost kune zbog koje se, po njemu, u
Hrvatsku ne isplati ulagati, pojavu deindustrijalizacije, osjetan pad
izvoza te, kako je kazao, "favoriziranje uskog i elitnog sloja koji
diktira hrvatsku politiku".
On se zauzeo za reviziju pretvorbe, no, naglasio je da bi njezino
poništavanje dovelo do kaosa. "Demokrat sam, nisam revolucionar i
smatram da je hrvatski narod dovoljno zreo da svoje probleme riješi
političkim sredstvima", kazao je.
Naglasio je kako u Hrvatskoj treba stvoriti jednake izglede svim
poduzetnicima ali da pritom i interesi svih koji žive od svoga rada
moraju biti zaštićeni. "Najjača točka mog programa je da hrvatska
država mora prestati štititi uski sloj bogatih, te da mora izaći sa
novim gospodarskim i socijalnim programom za običnog čovjeka",
ustvrdio je Tomac.
Ocjenjujući stupanj demokracije u Hrvatskoj, Tomac je izrazio
nezadovoljstvo neravnopravnošću u predsjedničkoj kampanji, neslobodom
medija, ponovnim uvođenjem političke podobnosti te "sotonizacijom"
koja, po njemu, dijeli hrvatski narod.
"Nisam zadovoljan što se sve više vraćaju stvari za koje sam mislio
da su definitivno prošle slomom komunizma i uspostavom demokracije u
Hrvatskoj", ocijenio je Tomac.
Komentirajući hrvatsku vanjsku politiku i pritiske međunarodne
zajednice na Hrvatsku, Tomac je ustvrdio da su "promašaji hrvatske
državne politike omogućili da taj pritisak bude jači, a naš otpor
slabiji". Kazao je kako drži da je uzrok svih teškoća Hrvatske u
pogrešnoj procjeni aktualne vlasti da se nagodbom sa Srbima, a bez
Bošnjaka, može riješiti problem Bosne.
On je izjavio kako nikada ne bi potpisao Daytonski i Erdutski
sporazum jer su njihovi dijelovi protivni interesima hrvatskog naroda.
Pojasnio je da je protiv Daytonskog sporazuma jer je njime bosanska
Posavina, kako je rekao, predana Republici Srpskoj, a protiv Erdutskog
sporazuma jer se njime priznalo etničko čišćenje. On se založio za
istovremeni povratak svih prognanih i izbjeglih ponovivši da se
godinama protivi i tzv. humanom preseljenju kao i etnički čistim
državama.
Tomac je, međutim, upozorio kako ne smijemo od Amerike i Europe
"praviti neprijatelje", jer oni svojim pritiscima žele pomoći
Hrvatskoj, ali je ipak i primijetio da međunarodna zajednica od
Hrvatske "ponekad traži i ono što nije u njezinom interesu".
Komentirajući činjenicu da se američka državna tajnica Madeleine
Albraight nije sastala s predstavnicima hrvatske opozicije, dr. Tomac
je kazao da mu je to i drago. "Ona zna da lakše može vršiti pritiske
na Hrvatsku preko sadašnje vlasti nego preko mene", ustvrdio je Tomac.
(Hina) ln/vl/md mi
110016 MET jun 97