ZADAR: POTPREDSJEDNIK VLADE ŠKEGRO S GOSPODARSTVENICIMA

ZADAR, 9. lipnja (Hina) - Potpredsjednik hrvatske Vlade Borislav Škegro razgovarao je danas u Zadru s gospodarstvenicima o provedbi vladina programa sanacije u sedam zadarskih tvrtaka. #L# "Iako nisam očekivao da će taj program u svim poduzećima potpuno uspjeti, sadašnji su njegovi rezultati nadišli moja očekivanja", izjavio je potpredsjednik Škegro kojega su direktori tvrtaka u sanaciji izvijestili o provedbi toga programa i teškoćama s kojima se susreću. Razgovoru su bili nazočni predsjednik Županijske gospodarske komore u Zadru Dario Jurin i gradonačelnik Božidar Kalmeta. Direktor "Plodina" Ivica Surać je naglasio da su tomu poduzeću reprogramirani dugovi koje neće moći vraćati ni kad dospiju ako se ne pokrene novi proizvodni ciklus. "Plodine" stoga ulažu oko sedam milijuna kuna u gradnju veleprodajne zgrade na tri tisuće četvornih metara i potrebno im je tri do pet milijuna njemačkih maraka kratkoročna zajma koji ne mogu uzeti u domaćim bankama zbog visokih kamata, ustvrdio je Surać. Direktor tvornice za preradbu ribe "Adrie" Šime Kosor je rekao da ta tvrtka ima izgledan program, ali da ga Dalmatinska banka i Splitska banka odbijaju pratiti, a bez njihove potpore nema ni proizvodnje. Direktor "Bagata" Ante Mavra je također podsjetio da ta tvrtka ima program za proizvodnju 40.000 šivaćih strojeva za zapadno tržište i posao za oko 400 radnika, ali bez početnih ulaganja ne može pokrenuti proizvodnju. Direktor Tvornice duhana u Zadru Ivica Crljenko je istaknuo da ne mogu dobiti zajam od banaka za pokretanje proizvodnje, a i direktor "Folijaplasta" Zdenko Zrilić je napomenuo da proizvodnja ne može pratiti kamatne stope hrvatskih banaka. Odgovarajući zadarskim gospodarstvenicima, potpredsjednik Vlade Borislav Škegro je rekao da Vlada ne može upravljati bankama niti se miješati u njihovu poslovnu politiku. "Sve hrvatske banke su bile sanirane barem jedanput, tako što je država preuzela javni dug i staru deviznu štednju. Na temelju toga samo iz proračuna za 1997. u bankovni sektor ulazi, na osnovi stare devizne štednje, tri milijarde kuna. S obzirom na tu činjenicu bilo bi razumljivo da banke i na vas gledaju drukčije", rekao je Škegro, naglasivši da u Hrvatskoj ima premalo kapitala za važne projekte. Po njegovim riječima bankovni sustav u Hrvatskoj ni izdaleka još nije restrukturiran. Njihove visoke kamate su zapravo njihov dohodak, jer drukčije ne bi mogle isplatiti plaće svojim djelatnicima, a stalno vas ucjenjuju svojim štedišama i položiteljima - to je njihov odgovor. Vlada ne može smanjiti kamatne stope, jedino može poticati dolazak drugih banaka. Pokušajte poslovati s nekim drugim bankama", poručio je potpredsjednik Vlade gospodarstvenicima. Nakon razgovora sa zadarskim gospodarstvenicima potpredsjednik Vlade je sudjelovao u radu godišnje skupštine dioničkoga društva Dalmatinske banke u Zadru. (Hina) im dd 091455 MET jun 97