PREGLED PISANJA VEČERNJEG LISTA: KOMESARSKA POSLA

ZAGREB, 9. lipnja (Hina) - Nedavni interview što ga je dao Zdravko Mršić, upamćen kao prvi hrvatski ministar vanjskih poslova, povod je komentara Željka Krušelja u današnjem Večernjem listu. Mršićeva tvrdnja koju Krušelj posebno analizira je da "Hrvatska mora mijenjati svoj sadašnji odnos prema Balkanu", odnosno - citira Krušelj - "Mršić smatra da je glavni problem službenog Zagreba u diplomatskim odnosima s Amerikancima i Europskom unijom u tome što 'hrvatske vlasti ne žele otvoreno i iskreno preuzeti presudnu ulogu na zapadnome Balkanu, koja bi se uklapala u zapadnu strategiju'". Mršić kaže i to da 'hrvatsko vodstvo želi pobjeći s Balkana' čime 'upropaštava zemlju i narod i time sprečava uključenje Hrvatske u svjetske poslove na stvaran i moguć, a ne na izmišljen i lažan način', navodi Krušelj. Komentirajući te teze, Krušelj piše kako Mršića "poput kakva srednjovjekovna misionara, impresionira uloga koju su zapadni državnici namijenili Hrvatskoj u stabiliziranju i 'civiliziranju' Balkana". Uz pretpostavku da Hrvatska i jest "na stanoviti način kvalificirana za takav povijesni zadatak", Krušelj pita - "zašto i u čiju korist?" - i nastavlja: "Ako su se Hrvati i formalnim plebiscitom odlučili za osamostaljenje, da bi se poslije toga uspješno obranili i u Domovinskom ratu, doista bi trebalo čvrstoga opravdanja da bi se Hrvatska u godinama koje slijede igrala svojevrsnoga zapadnoga 'komesara', pogotovo u odnosu na države koje su veće i mnogoljudnije od nje same. Mršić zacijelo aludira na neke gospodarske koristi koje bi Hrvatska imala od takvoga 'liderstva', predviđajući da je mnogo toga moguće ostvariti nakon potpune normalizacije hrvatsko-jugoslavenskih odnosa, i to bez ozbiljnijih političkih aranžmana. Hrvatska, dakle, ne može zemljopisno pobjeći s Balkana, no svjesna je da na tuđim planovima ne može graditi svoj dugoročniji status. Njoj je, kao i stoljećima prije, točnije sve do stvaranja jugoslavenske države, mjesto u srednjoj Europi, iz koje se lakše ulazi u zapadne integracije, pa je i razumljivo otkuda nepovjerenje prema SECI-ju i sličnim inicijativama, makar iza njih stajao i autoritet jedine aktualne velesile. Vjerojatno će Hrvatska i glede toga pronaći neki prihvatljiviji kompromis, ali vodeći računa o vlastitim nacionalnim prioritetima", ocjenjuje na kraju Krušelj. (Hina) dp db 090743 MET jun 97