KOPENHAGEN, 5. lipnja (Hina/AFP) - Duhan, alkohol i droga postat će najčešći uzrok smrti u Europi ne odrede li europske vlade mjere kojima će ograničiti njihovu konzumaciju, kažu u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
KOPENHAGEN, 5. lipnja (Hina/AFP) - Duhan, alkohol i droga postat će
najčešći uzrok smrti u Europi ne odrede li europske vlade mjere kojima
će ograničiti njihovu konzumaciju, kažu u Svjetskoj zdravstvenoj
organizaciji. #L#
Pušenje je bilo uzrok smrti 14 posto umrlih osoba u godini 1995., a
ta će se brojka 2020. popeti na 20 posto. Drugim riječima - na dva
milijuna osoba. Povećat će se i broj umrlih od posljedica alkoholizma
(osobito u prometnim nesrećama) i narokomanije, i to osobito u
državama istočne Europe.
"Te su tri vrste ovisnosti međusobno povezane. Primijećeno je da su
veliki pušači obično i veliki konzumenti alkohola", kaže Cees Goos,
jedan od voditelja istraživanja.
Svjetska zdravstvena organizacija zabilježila je velik porast
potrošnje alkohola, duhana i opojnih droga u istočnoj Europi, a u
manjoj mjeri i među mladeži i ženama u cijeloj Europi.
Polovica od 36 posto Europljana umrijet će od štetnih posljedica
pušenja. Zdravstvo će na njihovo liječenje trošiti oko 200 milijardi
dolara na godinu.
"Ne možemo kategorički zabraniti alkohol jer umjerena konzumacija
može biti i korisna. Ona smanjuje opasnost od kardiovaskularnih
bolesti kod starijih osoba", kaže Jo Asvall, direktor europskog ureda
pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
No, alkoholizam povećava opasnost od raka jetre, bolesti srca, a
odgovoran je i za mnoge prometne nesreće, kriminal, nasilje i
samoubojstva.
Troškovi povezani s alkoholizmom procjenjuju se na dva do pet posto
državnog proračuna, ovisno o državi o kojoj je riječ.
A potrošnja droge sve je veća, osobito u istočnoj Europi. 40 posto
oboljelih od AIDS-a zarazilo se intravenoznim uzimanjem droge.
(Hina) rug dgk
050437 MET jun 97