KLJUČNI PODACI O ALŽIRU UOČI OPĆIH IZBORA

ALŽIR, 4. lipnja (Hina/Reuter) - U Alžiru se u četvrtak održavaju prvi opći izbori nakon onih iz prosinca 1991., poslije čijeg je poništavanja uslijedilo pet godina nasilja militantnih islamista u kojem je poginulo oko 60.000 ljudi: STANOVNIŠTVO: 28,8 milijuna stanovnika prema popisu iz travnja 1997. 75 posto čine osobe mlađe od 30 godina, arapskog su ili berberskog podrijetla; DRŽAVNA RELIGIJA: muslimani suniti; JEZIK: Službeni jezik je arapski, dok se francuski uvelike govori u gradovima. Berberski se govori u planinskim područjima Kabylie i Auresa na istoku i jugoistoku zemlje; POVRŠINA: 2.380.000 četvornih kilometara uglavnom u pustinji Sahare. Na zapadu graniči s Marokom i Zapadnom Saharom, na jugu s Mauritanijom, Malijem, i Nigerom, a na istoku s Libijom i Tunisom; GLAVNI GRAD: Alžir, broj stanovnika procijnjen na između 2,5 i četiri milijuna; ORUŽANE SNAGE: Prema podacima Međunarodnog instituta za strateške studije broj aktivnih vojnika iznosi 121.700, od čega 90.000 čine ročni vojnici. Alžir raspolaže s 960 tenkova, 170 borbenih zrakoplova, uključujući MIG-21 i MIG-23, 60 borbenih helikoptera, dvije podmornice, tri korvete, te 22 patrolna i obalna plovila. Paravojne snage čine žandarmerija (24.000 vojnika) i 12.000 pripadnika Republikanske garde, u okviru Ministarstva obrane. U okviru Ministarstva unutrašnjih poslova djeluje 16.000 vojnika Snaga nacionalne sigurnosti i 16.000 pripadnika Općinskih gardi; GOSPODARSTVO: Osnovu gospodarstva čine nafta i plin. Bruto domaći proizvod (BDP) za 1996. iznosio je 43,9 milijardi dolara, a 1995. 35,1 milijardu dolara, a podatke je u ožujku 1997. objavio ministar financija Abdelkrim Harchaoui. Prema podacima Središnje banke BDP je 1994. iznosio 34,5 milijardi dolara, a 1993. 46,3 milijarde dolara. Predviđeni BDP za tekuću godinu prema ministru financija kretao bi se oko 48,2 milijarde dolara. POVJEST: Nekada dio Otomanskog carstva, dolazi 1830. godine pod vlast Francuske. Postaje francuska kolonija s više od milijun doseljenika. Nacionalna oslobodilačka fronta započinje 1. prosinca 1954. godine gerilski rat protiv kolonizatora. Dan nazavisnosti proglašen je 5. srpnja 1962. Za prvog predsjednika izabran je Ahmed Ben Bela. Godine 1965. svrgnuo ga je ministar obrane pukovnik Houari Boumedienne. Nakon njegove smrti 1979. naslijedio ga je također pukovnik, Chadli Benjedid, koji je odslužio i druga dva mandata od 1984. do 1988. i od 1988. do 1992. Nakon protesta mladeži u listopadu 1988. Chadli daje obećanje da će uspostaviti višestranačku demokraciju. U prvom krugu općih izbora održanih 26. prosinca 1991. fundamentalistička Islamska fronta spasa (FIS) osvojila je većinu glasova. Da bi u potpunosti preuzeli vlast trebalo im je u drugom krugu, koji se trebao održati 16. siječnja 1992. još samo 28 mjesta u parlamentu. Chadli podnosi ostavku 11. siječnja 1992. Diplomati su tvrdili da su ga svrgnuli vojni časnici. Napola završeni izbori su proglašeni nevažećim i petočlano Visoko državno vijeće uspostavlja kolektivno predsjedništvo na čijem čelu se nalazo Muhamed Boudiaf. Vlasti 9. veljače proglašavaju izvanredno stanje, a sud je 4. ožujka naredio raspuštanje FIS-a. Dolazi do erupcije nasilja. 29. lipnja u istočnom gradu Annabi na Boudafija je izvršen atentat. Na čelo države dolazi Ali Kafi. Ulično se nasilje pretvorilo u gerilsku borbu. U pet godina nemira i sukoba ubijeno je oko 60.000 ljudi, od kojih je oko stotinjak stranaca. Njihova ubojstva se pripisuju Oružanoj islamskoj skupini (GIA). GIA se služila zasjedama, bombama u gradovima i selima i masakrima u izoliranim područjima. Nakon što je krajem 1994. Kafi sišao sa vlasti njegovo mjesto preuzima umirovljeni general Liamine Zeroual. Zeroual se vratio na vlast u studenom 1995. na prvim alžirskim predsjedničkim izborima s više kandidata. Prema ustavnim reformama odobrenim na referendumu 1996. religija je zabranjena kao platforma za stranačke programe. U siječnju 1997. najavljeni su opći izbori koji bi se trebali održati u lipnju. (Hina) vk dh 041520 MET jun 97