LJUBLJANA, 3. lipnja (Hina) - Glavni inicijatori referenduma koji je, uz geslo "Sačuvajmo naše bogatstvo", trebao spriječiti povrat nacionaliziranih dobara Rimokatoličke crkve u Sloveniji, razočarani su odlukom Ustavnog suda koji je
takvu nakanu ocijenio protuustavnom i koji je dopustio da se na referendumu glasuje samo o blokadi denacionalizacije zemlje i šuma feudalnog izvora te su u utorak najavili odustajanje od predloženog referenduma.
LJUBLJANA, 3. lipnja (Hina) - Glavni inicijatori referenduma koji je,
uz geslo "Sačuvajmo naše bogatstvo", trebao spriječiti povrat
nacionaliziranih dobara Rimokatoličke crkve u Sloveniji, razočarani su
odlukom Ustavnog suda koji je takvu nakanu ocijenio protuustavnom i
koji je dopustio da se na referendumu glasuje samo o blokadi
denacionalizacije zemlje i šuma feudalnog izvora te su u utorak
najavili odustajanje od predloženog referenduma. #L#
Predlagatelji referenduma - Udružena lista (reformirani komunisti),
Zelena alternativa i Jelinčičeva Slovenska nacionalna stranka -
predlagali su reviziju već vraćene imovine, uključujući i zemljište,
te da se zemlja i šume ne vraćaju crkvi i nasljednicima bivših
feudalaca kao i da se u procesu denacionalizacije ne vraća zemljište
veće od 100 hektara, dobivši za te zahtjeve potrebnih 52.000 potpisa
potpore.
Ustavni sud je odbacio mogućnost traženja revizije kao i za traženje
zabrane povrata imovine crkvi te povrata zemljišta većeg od 100
hektara, a dopustio je da se na mogućem referendumu glasuje samo o
(ne)vraćanju zemlje i šuma nasljednicima bivših feudalaca.
Vođa zastupničke skupine reformiranih komunista (Udružena lista)
Miran Potrč izjavio je u utorak da su odlučili da se referendum uopće
ne održi jer su ustavni suci svojom odlukom dopustili da se nastavi
stvaranje novih nepravdi u procesu denacionalizacije i povlašten
položaj Katoličke crkve u tom procesu.
Potrč je međutim, dodao da će njegova stranka, ohrabrena potporom
više od 50.000 potpisa koji je dobila za referendum, u parlamentu
tražiti promjene sadašnjeg zakona o denacionalizaciji, ali i promjene
zakona o ustavnom sudu. Po mišljenju stranke apsurdno je da o tako
važnom društvenom pitanju ustavni sud odlučuje tijesnim preglasivanjem
kako se to u spomenutom slučaju dogodilo. Zbog toga bi, smatra Potrč,
ustavne suce valjalo ubuduće birati dvotrećinskom a ne običnom
većinom, a istu dvotrećinsku većinu morali bi imati ustavni suci kada
donose odluke.
(Hina) fl br
031613 MET jun 97