NJEMAČKE RAZMIRICE OKO ZLATNIH REZERVI I PRORAČUNA

HAMBURG, 3. lipnja (Hina/DPA/Reuter) - Njemačka vladina koalicija planira prodati dio zlatnih i deviznih rezervi Središnje banke a akcija bi, prema pisanju tamošnjih listova, mogla započeti tek nakon osnivanja Europske središnje banke (CEB) u srpnju 1998. CEB će, prema ugovoru iz Maastrichta, imati temeljni kapital od oko 50 milijardi eura od čega bi njemačka Bundesbanka morala uplatiti svotu od oko 24 milijarde DEM. Budući da nakon osnutka CEB-a Bundesbanka više ne bi imala dosadašnju funkciju, piše tjednik "Stern", koalicijski političari razmišljaju da zlatne rezerve upotrijebe za smanjenje javnih dugova koji su sada 350 milijardi DEM. Glasnogovornica ministarstva financija Barbara Eckrich odlučno je opovrgnula tvrdnje tiska te je, među ostalim, rekla da se zasad ne zna koliki će biti Njemački udio u CEB-u jer će to ovisiti o broju zemalja članica buduće Europske monetarne unije (EMU). Peter Hintze (Hince), glavni tajnik Demokršćanske stranke (CDU) njemačkog kancelara Helmuta Kohla je u utorak izjavio za televizijsku postaju ZDF kako je njemačka vlada uvjerena da može postići konsenzus s Bundesbankom o zlatnim rezervama. "Usred smo pregovora i vrlo smo zainteresirani da postignemo konsenzus s Bundesbankom o revalorizaciji zlatnih rezervi. Siguran sam da ćemo u tome uspjeti", kazao je glavni tajnik CDU-a. Bundesbanka je više puta upozoravala Kohlovu vladu da ne pokušava "trikovima" ugurati Njemačku u EMU. Nezadovoljni planom ministra financija Thea Waigela da se nacionalne zlatne i devizne rezerve djelomice iskoriste za popunjavanje proračunskih rupa u ovoj godini, u Središnjoj banci uspoređuju te planove s praksama koju je vlada prije i sama odbijala. "Transfer fondova revalorizacijom, primjer je takozvanog kreativnog računanja", izjavio je u Hanoveru dužnosnik Bundesbanke Helmut Hesse, podsjećajući na njemačku ljutnju kada su Italija i Francuska sličnim mjerama dostigle ciljeve EMU-a. Dužnosnici Bundesbanke su ustrajali na tome da se u državne rezerve zahvaća tek nakon uspostave monetarne unije. Pitanje prodaje zlatnih rezervi usko je povezano s aktualnom raspravom o porezima u Njemačkoj. Vodeći političari vladine koalicije, sastavljene od Konzervativaca (CDU/CSU) i Liberalnih demokrata (FDP), su se u utorak opet sastali u Bonnu, kako bi pronašli rješenje za sadašnje razmirice oko proračuna i poreza. Višesatni razgovori u nedjelju navečer su završeni bez uspjeha. FDP odbija povećanja poreza kako bi se pokrilo manjak u proračunu u visini od nekoliko milijardi DEM, dok ministar financija Theo Waigel ne isključuje uvođenje većih poreza. FDP ustraje na smanjivanju doprinosa za solidarnost s istočnom Njemačkom za 2 posto - na 5,5 posto, od 1998. Liberali drže da se novac potreban za proračun treba namaknuti prodajom državnog vlasništva. Razmatrat će se i mogućnost većeg zaduživanja. O ozbiljnosti sadašnje situacije u Bonnu svjedoči i podatak da je kancelar Helmut Kohl otkazao za srijedu planirani put u Pariz gdje je trebao govoriti na sjednici Parlamentarne skupštine Zapadnoeuropske unije, unatoč tome što Njemačka od 1. srpnja predsjeda tom organizacijom. Kohlov je ured tu odluku obrazložio "važnim unutrašnjopolitičkim razlozima". (Hina) vch 031129 MET jun 97