ŠTRAJK ŽELJEZNIČARA OZBILJNO POTRESAO SLOVENSKO GOSPODARSTVO

LJUBLJANA, 30. svibnja (Hina-Luka Fiamengo) - Štrajk željezničara započet 20. svibnja izašao je iz okvira uobičajenog socijalnog spora, a gospodarstvo i državne institucije potresao mnogo više od lanjskog cjelomjesečnog štrajka liječnika koji je vlada elegantno okončala obećavši više plaće nakon izbora. #L# Štrajk je započet uz uobičajenu najavu i trebao je trajati samo 10 dana, no vlada je od prvog trenutka pokazala odlučnost da ga slomi i tako ne dopusti lančanu reakciju za povećanjem ionako naraslih plaća u javnom sektoru. Na državnim željeznicama prosječna plaća 10.000 zaposlenih iznosi skoro 1.300 njemačkih maraka, no riječ je o iznosu u koji su uračunata sva dežurstva za noćni rad, rad nedjeljom i praznikom, prekovremeni sati. Povećanje plaća do 15 posto samo bi nadoknadilo realni pad plaća zbog inflacije i to je legitiman polazni zahtjev u pregovorima, tvrde štrajkaši. Vlada i uprava, s druge strane, govore o lanjskim gubicima od preko 40 milijuna maraka i sanacijskom programu koji predviđa otpuštanje 1.800 radnika, a željezničari opet o tome da za gubitak nisu krivi jer država zbog pritiska "cestovnog lobija" u kojem su, kako tvrde, trgovci naftom, građevinarstvo, automobilska industrija i drugi, preferira investicije u cestogradnju. "Za investicije u željeznicu išlo je samo 15 posto od velikog kredita koji je Slovenija dobila na račun transportnog sporazuma s EU, a od 5 milijuna tona prevezenih naftnih derivata željeznicom se preveze samo milijun tona iako smo jeftiniji, sigurniji i ekološki čistiji. Vlada je odlučila da putnički prijevoz željeznicom bude 60 posto jeftiniji od autobusnog zato gubitak mora sama pokriti, za njega nismo sami krivi. Nekad je slovenska željeznica prevozila 25 milijuna tona tereta, a danas samo polovicu te količine", iznosi kontraargumente željezničara njihov predsjednik sindikata Slavko Kmetič. On je ovih dana bio izložen oštrim napadima u vladi bliskom tisku zbog nepopustljivosti u pregovorima, s otvorenim tvrdnjama da je postao adut u rukama oporbene Socijaldemokratske stranke (SDS), te da mu je cilj stvoriti izvanredno stanje i kaos. "Delo" ga opisuje kao čovjeka koji mobitelom daje komande koji će vlakovi voziti, a koji ne. "U usporedbi s njim ovih je dana i predsjednik Kučan nemoćan, od njegove volje ovisi hoće li se smiloviti nekom direktoru i poslati mu koji vagon da se proizvodnja ne zaustavi, a sličan je kaos vladao u Italiji dvadesetih i Njemačkoj tridesetih godina. Tko u Sloveniji želi uspostaviti novi poredak?", pita se komentator "Dela". Željezničari pak odgovaraju da ih je na eskalaciju štrajka i smanjenje teretnog prometa na sedminu normalnog protoka natjerala tvrdoglavost vlade i direktora Marjana Rekara, kojeg su na masovnom okupljanju 26. svibnja na glavnom kolodvoru nazvali diktatorom. Rekar odbija dati ostavku i tvrdi da samo poštuje zakon i odluku vlade o odvijanju prometa u vrijeme štrajka, a štrajkaši da je suspenzijom štrajkaškog odbora i prijetnjom otkazima dolio ulje na vatru. Unatoč obnovi pregovora do koje je došlo krajem ovog tjedna, obje su strane još, čini se, daleko od sporazuma, a stvar će po svoj prilici morati presjeći vlada. Iako je, naime, na samoj željeznici nešto više od pet milijuna njemačkih maraka neposredne štete uzrokovane štrajkom, posredna šteta u gospodarstvu mnogo je veća pa se pritisak sa željezničara može preseliti i na premijera Drnovšeka, a pitanje je li štrajk politički ili ne postaje svakim danom sve više teoretsko. Zahtjevom štrajkaša i posljedicama u gospodarstvu ovog se tjedna bavio i parlament, ali bez jasnih kratkoročnih mjera. Najviše zabrinutosti štrajk je izazvao u luci Koper koja se proteklih nekoliko godina profilirala kao tranzitno lučko središte za Austriju, Češku, Slovačku. Zbog paralize na prugama u luci je preko 500.000 tona tereta zaustavljeno, prijeti pad kredibilnosti i preusmjeravanje robe u Trst, Rijeku, pa čak i u sjeveronjemačka pristaništa. (Hina) fl br 301203 MET may 97