SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 27. svibnja (Hina) ZAGREB - Sastanak ministara vanjskih poslova Hrvatske i SR Jugoslavije dr. Mate Granića i Milana Milutinovića započeo je u utorak prijepodne u Zagrebu. Jugoslavenski ministar vanjskih poslova boravi u jednodnevnom službenom posjetu Hrvatskoj na poziv ministra Granića. Kako je najavljeno, razgovori Granića i Milutinovića, treći od potpisivanja Sporazuma o normalizaciji odnosa Republike Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije u kolovozu 1996. godine, trebali bi pridonijeti daljnjem uređivanju odnosa između dviju država u interesu stabilnosti u ovom dijelu Europe. Tijekom susreta posebice će biti riječi o dovršetku procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u predviđenim rokovima. Dvojica ministara razmijenit će i informacije o dosadašnjem napretku u pregovorima o nizu ugovora iz područja graničnog režima, pograničnog prometa, prava manjina, pravnih i konzularnih odnosa, te stvaranja uvjeta za gospodarsku i trgovinsku suradnju. Najavljeno je da će ministri Granić i Milutinović potpisati Konzularnu konvenciju te parafirati Ugovor o uzajamnoj pravnoj pomoći. PARIZ - NATO i Rusija su u utorak potpisali u Parizu povijesni sporazum koji uspostavlja suradnju u sigurnosti u Europi između dva bivša neprijatelja. Ruski predsjednik Boris Jeljcin i glavni tajnik Atlantskog saveza Španjolac Javier Solana su prvi potpisali Temeljni dokument, koji uređuje nove odnose između NATO-a i Rusije. Nakon njih dokument su potpisali šefovi država ili vlada 16 zemalja članica NATO-a. PARIZ - Ruski predsjednik Boris Jeljcin pozdravio je sporazum o odnosima između Rusije i NATO-a, ali je i svečanost u utorak u Parizu iskoristio da kritizira planove o proširenju Saveza na zemlje istočne Europe. Jeljcin je nazočne čelnike 16 zemalja iznenadio najavom da Moskva namjerava ukloniti bojeve glave sa svih raketa usmjerenih prema članicama NATO-a. "Tu sam odluku donio danas", rekao je ruski predsjednik."Svim raketama usmjerenima prema zemljama čiji su predstavnici danas ovdje prisutni, bit će uklonjene bojeve glave". U pogledu NATO-vih planova o proširenju ruski je predsjednik rekao da "Rusija na njih gleda vrlo negativno", no suzdržao se daljnje kritike o tom pitanju. "Ovo je naše zajedničko postignuće", kazao je o Temeljnom dokumentu ruski predsjednik. "On utire put stabilnom partnerstvu". PARIZ - "Novi NATO", proširen na neke zemlje srednje Europe, "surađivat će s Rusijom, a ne raditi protiv nje", izjavio je u utorak u Parizu američki predsjednik Bill Clinton. U govoru u Elizejskoj palači nakon što je potpisan Temeljni dokument koji uređuje odnose NATO-a i Rusije, Clinton je naglasio da novi NATO neće biti usmjeren "protiv bloka neprijateljskih naroda". Zadaća Saveza će biti promicati sigurnost svih europskih zemalja, uključujući i one koje neće biti njegove članice, rekao je Clinton. PARIZ - Stvaranje Temeljnog domuenta koji uređuje nove odnose između NATO-a i Rusije zahtijevalo je "stvaralačku domišljatost", naglasio je u utorak glavni tajnik Saveza Španjolac Javier Solana. "Početak novog poglavlja euro-atlantske sigurnosti je zapisan i svečano potvrđen", naglasio je Solana tijekom svečanosti potpisivanja Temeljnog dokumeta NATO-Rusija u Elizejskoj palači u nazočnosti 16 šefova država i vlada zemalja Saveza i Rusije. "Zadaća koja je pred nama je jasna. Taj dokument treba oživjeti", rekao je Solana spomenuvši osnivanje Zajedničkog vijeća NATO/Rusija kao tijela za konzultacije i zajedničko odlučivanje bivših neprijatelja iz doba hladnog rata. PARIZ - Francuski predsjednik Jacques Chirac je u utorak pozdravio nestanak "posljednjih tragova hladnog rata" i zauzeo se za suvremeniji NATO u kojem bi i Europljani mogli "izvršavati svoje dužnosti". Primivši u Elizejskoj palači šefove država i vlada NATO-a i Rusije na potpisivanju "Temeljnog dokumenta", francuski predsjednik je rekao da se "kao posljedica povijesnog preokreta, brišu posljednji tragovi hladnog rata. Logiku sukobljavanja jučerašnjih neprijatelja zamjenjuje doba suradnje jednakih i poštovanih partnera", rekao je Chirac. PARIZ - Najava ruskog predsjednik Borisa Jeljcina o uklanjanju bojevih glava sa svih raketa usmjerenih prema zemljama članicama NATO-a iznenadila je sve one koji su u Parizu na svečanosti potpisivanja sporazuma o budućim odnosima Rusije i Saveza. "Moramo zatražiti od predsjednika Jeljcina da nam točno objasni ovu svoju izjavu", kazao je glasnogovornik State Departmenta Nicholas Burns. Savjetnici predsjednika Clintona za nacionalnu sigurnost izjavili su da su iznenađeni ovakvom Jeljcinovom najavom, pa se i oni nadaju da će tijekom dana o tome doznati pojedinosti. Objasnili su da između SAD i Rusije već postoji sporazum o preusmjeravanju balističkih raketa, što znači da se Jeljcinova izjava tiče ostalih 15 NATO-vih članica. PARIZ - Glasnogovornik ruskog predsjednika Borisa Jeljcina u utorak je u Parizu objasnio da je Jeljcin zapravo najavio da ubuduće ruske balističke rakete neće biti usmjerena na ciljeve u zemljama članicama NATO-a. "Predsjednik je kanio reći da nuklearne bojeve glave neće biti usmjerene prema zemljama članicama NATO-a koje su potpisale Temeljni sporazum", objasnio je novinarima Sergej Jastržembski. "U budućnosti bi mogle biti uklonjene i bojeve glave s raketa", dodao je Jastržembski. BONN - Njemački ministar obrane Volker Ruehe drži da Temeljni sporazum između NATO-a i Rusije označava službeni kraj razdoblja hladnog rata. Prema Rueheu sporazum pokazuje da je Rusija odlučna strateški surađivati sa Zapadom, uspostaviti gospodarske i političke veze. PEKING - Kina je pozdravila potpisivanje pariškog sporazuma između Rusije i NATO-a, ocijenivši ga velikim događajem u odnosima između strana potpisnica. Na redovnoj konferenciji za novinare glasnogovornik kineskog Ministarstva vanjskih poslova Shen Guofang izrazio je nadu da će taj dokument pridonijeti razvoju normalnih odnosa Rusije i NATO-a, kao i miru, sigurnosti i stabilnosti u Europi. PARIZ - Francuski i američki predsjednici Jacques Chirac i Bill Clinton sastali su se u utorak u Parizu prije svečanosti potpisivanja sporazuma NATO-Rusija. Dvojica predsjednika su ocijenila da je stanje u Bosni i Hercegovini, gdje su njihove zemlje zajedno angažirane, i dalje izvor zabrinutosti i izjavili su da su svjesni da "je potrebno još teško raditi na oživotvorenju mirovnih sporazuma". BUKUREŠT - Mađarski predsjednik Arpad Goencz, koji od nedjelje boravi u posjetu Rumunjskoj, izjavio je da je za njegovu zemlju od "vitalne" važnosti da Rumunjska bude pozvana da pristupi NATO-u. "Mađarska želi da oni koju budu prije prihvaćeni podrže brz pristup drugih", izjavio je Goencz. VARŠAVA - Poljaci su se odlučili za novi Ustav te zemlje koji će zamijeniti onaj iz doba komunizma, pokazuju konačni rezultati referenduma. Državno izborno povjerenstvo je objavilo da je 52,71 posto glasača koji su pristupili referendumu podržalo novi Ustav, dok je protiv bilo 45,89 posto. LONDON - Turski predsjednik Sulejman Demirel je izjavio da je sklon održavanju skorih prijevremenih parlamentarnih izbora kako bi se riješila sadašnja politička kriza u Turskoj. Demirel je izjavio da bi odmah raspustio parlament kada bi mu ustav to dopuštao, jer drži da djelovanje zastupnika sadašnjeg saziva "slabi demokraciju". On je ocijenio da se sadašnje poteškoće Turske mogu riješiti demokratskim putem. Vojska je u Turskoj "tri puta intervenirala (1960., 1971., 1980.) u politiku i to nije pomoglo, štoviše teškoće su se povećale", rekao je Demirel. ANKARA - Premijer Necmettin Erbakan potvrdio je da je iz turske vojske otpušten 161 časnik i dočasnik, među kojima i dva brigadira, uglavnom zbog njihove naklonosti fundamentalistima, objavljuju u utorak turski mediji. Sto četrdeset časnika i dočasnika, među njima i dva brigadira, razvojačeni su zbog fundamentalističkih gledišta. O tome je odlučeno tijekom izvanrednog sastanka Vrhovnog vojnog vijeća, koje je u ponedjeljak sazvao zapovjednik glavnog stožera general Isamil Haki Karadaji. Iz vojske je otpušten još 21 časnik, bilo zato što su pristaše krajnje ljevice ili što su bili upleteni u aktivnosti "bande iz Yuksekova", po imenu mjesta blizu turske granice s Irakom i Iranom, a optuženi su za trgovinu drogom i oružjem. MOSKVA - Predstavnici Rusije i osam bivših sovjetskih republika sastali su se u utorak u Moskvi kako bi razgovarali o djelovanju njihova zajedničkog mehanizma obrane nakon najnovijih uspjeha Talibana u Afganistanu. Kako navodi glasnogovornik Zajedničkog vijeća sigurnosti, glavno je pitanje na sastanku da li sazvati hitan sastanak zamjenika ministra obrane - što je prvi korak stavljanja u funkciju Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti koji obvezuje potpisnike na obranu bilo kojeg od njih od vanjskog agresora. TEHERAN - Novoizabrani iranski predsjednik Mohamad Hatami je u utorak u Teheranu izjavio da ne treba očekivati promjene u odnosima Irana i Sjedinjenih Država. "Svaka promjena u odnosima sa Sjedinjenim Državama ovisi o promjeni američke politike prema Iranu. Nažalost ne vidimo nikakav znak takve pomjene u američkoj politici", izjavio je Hatami. ALŽIR - Alžirske snage sigurnosti u ponedjeljak su nastavile veliku ofenzivu u blizini grada Ouarsenisa u kojoj je poginulo oko 120 islamista, objavio je u utorak alžirski list El-Khabar. Još je četrnaest pobunjenika poginulo u nizu akcija poduzetih u području Tlemcena (540 km zapadno od Alžira). DUESSELDORF - Bivši direktor obavještajne službe bivše Demokratske Republike Njemačke Markus Wolf (74) osuđen je u utorak u Duesseldorfu na dvije godine zatvora uvjetno zbog njegova djelovanja tijekom hladnoga rata. Wolf je priznao da je njegova služba, pa time i on osobno, kriva za nezakonita uhićenja i nanošenje tjelesnih ozljeda, mahom osobama koje su tijekom 50-ih i 60-ih godina htjele prebjeći na zapad. Tužitelji su odustali od podizanja optužnice za špijunažu. (Hina) fp fp 271302 MET may 97