ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Predsjednik hrvatskog Sabora akademik Vlatko Pavletić razgledao je danas veliku izložbu "Bidermajer u Hrvatskoj" koja je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana
otvorena 29. travnja u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt.
ZAGREB, 2. svibnja (Hina) - Predsjednik hrvatskog Sabora akademik
Vlatko Pavletić razgledao je danas veliku izložbu "Bidermajer u
Hrvatskoj" koja je pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike
Hrvatske dr. Franje Tuđmana otvorena 29. travnja u zagrebačkom Muzeju
za umjetnost i obrt. #L#
U pratnji ravnatelja muzeja Vladimira Malekovića i kustosa suradnika
na izložbi, akademik Pavletić s velikom je pozornošću razgledao taj
značajni kulturološki projekt o razdoblju bidermajera u Hrvatskoj, od
1815. do 1848. godine.
Izložba obuhvaća nekoliko cjelina koje na najbolji način pokazuju to
razdoblje u umjetnosti kroz arhitekturu, urbanizam, skulpturu,
slikarstvo, umjetnički obrt, književnost, glazbu, modu i fotografiju.
Nakon razgledanja izložbe akademik Pavletić je ocijenio da je to
događaj desetljeća zato što je otkriveno blago koje je bilo sačuvano i
pohranjeno u podrumima Muzeja.
"Držim da je takvo bogatstvo, na ovom području, uključujući čak i
Austriju, teško skupiti na ovakvom mjestu, a da se ne posuđuje s raznih
strana", rekao je Pavletić.
"Ova je izložba u punom smislu sada pred očima naše javnosti, to je
ono što je krasilo salone i interijere hrvatskog građanstva. Onaj tko
imalo sumnja i na neki drugi način želi dovesti u pitanje hrvatsku
pripadnost srednjoeuropskoj civilizaciji, kulturi i umjetnosti, neka
prođe kroz ovu izložbu i kaže kome to pripada", kazao je akademik
Pavletić.
"Čitav niz izloženih ukrasnih predmeta izvanredno je uklopljen u
cijeli stil bidermajera, a s druge strane je za nas važno da je jedan
velik dio tih predmeta izrađen u Hrvatskoj. Ti predmeti su dokaz
umjetničke i obrtničke kreativnosti", dodao je Pavletić.
Zagreb je, naglasio je on, imao majstore i obrtnike koji su
izrađivali predmete na najvišoj umjetničkoj razini zahvaljujući
svome školovanju u Europi. Ono što se moglo naći u građanskim
salonima u Beču i Pragu, moglo se naći i u Zagrebu i u ostalim
gradovima srednje Europe.
"Ovaj izbor, koji je napravljen iz fundusa Muzeja za umjetnost i obrt
i ostalih hrvatskih muzeja, govori nam o tome da smo bili i ostali
sastavni dio srednje Europe s priključkom na središnju Europu i s
odjecima Mediterana, što je osobito vidljivo na predmetima na kojima
se vidi venecijanski utjecaj".
Isto tako, dodao je Pavletić, neki utjecaji došli su i preko
Napoleona. "Sve je ovdje na određen način prihvaćeno, obrtnički
obrađeno i kreativno dizajnirano kao dokaz da je Hrvatska bila i
ostala sastavni dio Europe i da se u tom pogledu ništa danas ne može
promijeniti".
Rezimirajući svoje dojmove o izložbi, akademik Pavletić je ustvrdio
da ova izložba, koja nas vraća 150 godina unatrag, mora biti poticaj
da u toj prošlosti pronalazimo razloge za daljnju afirmaciju naše
posebnosti, ali i naše vezanosti i uklopljenosti u širu cjelinu
srednje Europe. "Mi smo srednjoeuropska, mediteranska, ali i
podunavska zemlja i to će do punog izražaja doći upravo kada se i
posljednji ostatak Hrvatske - hrvatsko Podunavlje - reintegrira",
kazao je na kraju akademik Pavletić.
U knjigu dojmova Pavletić je, uz ostalo, zapisao "istančana potreba
za lijepim stopljena sa smislom za funkcionalnost i udobnost
impresionira i danas, pa bi svakako bilo dobro da ovu izložbu posjete
đačke ekskurzije, ali i naši gosti i politička izaslanstva iz Europe,
jer predmetnost i zornost bolje dokazuju ono što neprestano opetujemo
riječima".
(Hina) ta dd
021404 MET may 97