ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Dvotjedni posjet izaslanstva Međunarodnog monetarnog fonda, pod vodstvom Roberta Feldmana, okončan je danas završnim razgovorom u Narodnoj banci Hrvatske, u kojem je uz guvernera NBH dr. Marka Škreba i
njegove suradnike, sudjelovao i pomoćnik ministra financija Zoran Anušić, priopćeno je iz NBH-a.
ZAGREB, 19. svibnja (Hina) - Dvotjedni posjet izaslanstva Međunarodnog
monetarnog fonda, pod vodstvom Roberta Feldmana, okončan je danas
završnim razgovorom u Narodnoj banci Hrvatske, u kojem je uz guvernera
NBH dr. Marka Škreba i njegove suradnike, sudjelovao i pomoćnik
ministra financija Zoran Anušić, priopćeno je iz NBH-a. #L#
Izaslanstvo MMF-a boravilo je u Hrvatskoj radi uobičajenog
razmatranja gospodarske i financijske politike u ostvarivanju prve
etape trogodišnjeg programa proširene suradnje naše zemlje s tom
međunarodnom financijskom institucijom.
Tijekom obavljenih i brojnih razgovora u Vladi RH i njenim
ministarstvima, središnjoj banci i više drugih državnih ustanova,
razmotreni su gospodarski i financijski pokazatelji za protekli dio
godine, te procjena kretanja do kraja 1997. Monetarna politika
uspješno održava stabilnost tečaja (na razini 3,5 do 3,6 HRK za DEM) i
nisku inflaciju (lani 3,4 posto, u proteklim mjesecima ove godine oko
4 posto), a fiskalna politika osigurava primjerenu podršku
ostvarivanju tih ciljeva održavanjem konsolidiranog proračunskog
manjka na vrlo niskoj razini (prošle godine svega oko 0,5 posto BDP, a
ove godine predviđa se ispod 3 posto BDP). U takvom okružju započet je
gospodarski rast (pretprošle godine rast društvenog proizvoda iznosio
je oko 2,5 posto, za prošlu se procjenjuje na najmanje 4,5 posto), a
ovogodišnji sektorski pokazatelji govore o daljnjem uzlaznom trendu
gospodarske aktivnosti.
Prošlogodišnja bilanca tekućih plaćanja s inozemstvom završena je s
deficitom od oko 7,5 posto BDP. Devizne rezerve prošle su godine
povećane za više od 400 milijuna dolara, a i u prvom ovogodišnjem
tromjesečju bilježe, po stalnom tečaju dolara, prirast za 48 milijuna
dolara, što je odraz i vrlo uspješne prve hrvatske eurodolarske
emisije, nakon dobivenog investicijskog rejtinga. Zabilježen je i
porast izvoza u prvom tromjesečju za 12 posto (u dolarskom iskazu),
što je praćeno i visokim uvozom, posebice kapitalnih dobara.
U području bankarstva poduzeti su važni koraci provedbom sanacije u
četiri značajne banke, a u suradnji sa Svjetskom bankom i EBRD dobro
odmiču i pripreme za buduću privatizaciju nekih od tih banaka.
Sanacijske mjere i pojačana konkurencija na financijskom tržištu,
uključujući i dolazak stranih banaka, već se povoljno odražava i na
smanjivanje kamatnih stopa i kamatne marže, a za očekivati je da će se
takav trend i nastaviti. U restrukturiranju i privatizaciji državnih
poduzeća, pa ni u uspostavi njihove financijske discipline promjene
još ne napreduju potrebnom brzinom. U odgađanju dubljih promjena neka
od njih koriste monopolski položaj na domaćem tržištu, neka ulaskom u
dodatno zaduživanje pribavljaju sredstva za pokrivanje plaća i drugih
izdataka, a odlažu se mjere za poboljšanje učinkovitosti poslovanja.
Tako je i ovo prvo razmatranje ostvarivanja mjerila predviđenih
hrvatskim pismom o namjerama, na temelju kojega je Izvršni odbor MMF-a
u ožujku prihvatio pružanje daljnje financijske podrške Hrvatskoj,
pokazalo da su ispunjeni svi dogovoreni kriteriji osim jednoga:
ograničavanje kredita odabranoj skupini od 31 poduzeća pod državnom
kontrolom. Stoga je najava odlučnijih promjena u tom pogledu,
uključujući i odgovarajuće poteze mjerodavnih državnih institucija,
ušla i u, ovom prigodom raspravljani, sadržaj novog hrvatskog pisma o
namjerama, što će s potpisima guvernera središnje banke i ministra
financija u uobičajenom postupku biti upućeno Izvršnom odboru MMF-a,
da bi on na temelju toga, kako se očekuje u prvoj polovici srpnja,
mogao odobriti Hrvatskoj povlačenje druge kreditne tranše u okviru
trogodišnjeg programa suradnje, u visini 28,8 milijuna posebnih prava
vučenja (oko 40 milijuna dolara).
U ovim razgovorima i u tekstu pisma o namjerama, s hrvatske strane
osobito je naglašena želja da se na temelju već polučenih uspjeha u
uspostavi makroekonomske stabilnosti i niske inflacije, ostvari
stabilan i održiv gospodarski rast, koji će omogućiti potrebne
strukturne promjene i jačati konkurentnost hrvatskog gospodarstva u
odnosima sa svijetom, uz uravnoteženu unutrašnju i vanjsku bilancu i
uz osiguranje primjerene mreže socijalne sigurnosti, stoji na kraju
priopćenja NBH-a.
(Hina) pp
191903 MET may 97