OBILJEŽEN "JOM HAŠOA" - DAN SJEĆANJA NA ŽRTVE HOLOKAUSTA

ZAGREB, 4. svibnja (Hina) - Na zagrebačkom groblju Mirogoju kod Mojsijeva spomenika u ogranizaciji Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj obilježen je danas komemoracijom "Jom Hašoa" - Dan sjećanja na stradanje šest milijuna Židova - žrtava holokausta. Prema rezoluciji koju je 1951. izglasovao izraleski parlament Kneset, određeno je da se 27. dan židovskog mjeseca nisana proglasi "Danom sjećanja na heroje i žrtve holokausta", odnosno "Danom sjećanja na holokaust" ili na hebrejskom "Jom Hašoa". Tom prigodom kod spomenika Mojsiju vijence su položili izaslanik Predsjednika Republike, predsjednikov savjetnik za humanitarna pitanja dr. Slobodan Lang, izaslanica predsjednika Sabora Republike Hrvatske potpredsjednica Sabora Jadranka Kosor, u ime Vlade Republike Hrvatske njezin potpredsjednik dr. Ivica Kostović, u ime grada Zagreba članovi Gradskog poglavarstva Boris Ordulj i dr. Jerka Jukić, te predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus u ime Koordinacije i Židovske općine u Zagrebu. #L# Komemoraciji na Mirogoju bili su nazočni visoki hrvatski državni dužnosnici, predstavnici vjerskih zajednica i članovi diplomatskog zbora te mnogobrojni članovi Židovske općine u Zagrebu i građani. U obraćanju nazočnima predsjednik Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj dr. Ognjen Kraus istaknuo je kako je "Jom Hašoa" zajednički židovski zakon, te da se i ove, 5757. godine po židovskom kalendaru, na židovskom groblju na Mirogoju odaje počast i izražava poštovanje svim nevinim žrtvama, znanim i neznanim ljudima koji su morali umrijeti jer su bili Židovi. "Obilježavanjem 'Jom Hašoa' od 1951, želimo upozoriti na ravnodušnost svijeta prema nepravdi i zločinu u prošlosti i sadašnjosti i našim se sjećanjem boriti protiv negiranja holokausta i protiv ublažavanja zločina i krivnje", istaknuo je dr. Kraus, napominjući da je takvih pokušaja bilo u svijetu, ali i u nas. Upozorivši na pojavu antisemitizma u mnogim sredinama te nacističkih parola i simbola, dr. Kraus pritom je spomenuo i nedavno oskvrnuće židovskih grobova na karlovačkom groblju. Zapitao je komu su potrebne ustaške parole i poruke, koje podsjećaju na doba terora, straha i masovnog ubijanja nevinih ljudi, upozoravajući na pokušaje iskrivljavanja povijesti koji, kako je rekao, onemogućuju svladavanje problema sadašnjosti. "Poručujemo svima koji iz bilo kojih razloga iskrivljuju povijest najmračnijeg razdoblja europske civilzacije da jedino istina vodi u budućnost, tek kada zločin bude osuđen i kažnjen prošlost će se moći prevladati i stupiti u budućnost. Nikada se više ne smije dogoditi da se ubijaju nevini ljudi u ime bilo kakvih ideja, svaki čovjek ima pravo na život, sreću i razvoj", naglasio je dr. Kraus. Nikada ne zaboravljamo da stravična brojka od šest miljuna ljudi sadrži šest miljuna osobnih tragedija i dok bude svjedoka holokausta to istraživanje neće prestati, jer želimo održati sjećanje na svaku pojedinu žrtvu, da ona bude upisana u povijest židovskog naroda, poručio je dr. Kraus. Dodao je kako se ove godine na današnji dan širom svijeta govori o milijun i pol nevine židovske djece koja su stradala od ruku nacističkih ubojica i njihovih slugu diljem Europe. "Ta su djeca ubijana samo zato jer su bila budućnost židovskog naroda i zato su postala neprijatelji Trećeg Reicha. Djeca su bila najranjiviji dio ugroženoga židovskog naroda, najmanje sposobna da prežive holokaust", rekao je dr. Kraus. Podsjetio je također kako su neka od židovske djece našla spas u obiteljima nežidova, koje su na taj način dovele u pitanje vlastite živote pa je velika većina njih u znak zahvalnosti židovskog naroda primila Medalju pravednika. Govoreći o stradanju židovske djece na ovim prostorima u Nezavisnoj državi Hrvatskoj (NDH), dr. Kraus je rekao kako su poznata samo neka od mjesta njihova stradanja - sabirni logori u Gornjoj Rijeci, Đakovu i Tenji, iz kojih su najvećim dijelom 1942. poslana u Auschwitz, a manjim dijelom u Jasenovac. Također je rekao da su neka od židovske djece stradala i u logorima na Pagu i u Staroj Gradiški. "Njihove žrtve ne smijemo zaboraviti", poručio je Kraus, napominjući kako je u židovskoj tradiciji briga za djecu najsvetija obveza obitelji i društva. Na komemoraciji mladež Židovske općine u Zagrebu zapalila je svijeće i pročitala imena 250-oro zagrebačke židovske djece stradale u koncentracijskim logorima, a odrecitiran je i hrvatski prijevod pjesme izraelske pjesnikinje Zelde "Svatko ima svoje ime", posvećene neznanim žrtvama holokausta. (Hina) dm/bma dd 041404 MET may 97