ZASTUPNIČKI DOM SABORA O SPRJEČAVANJU PRANJA NOVCA

ZAGREB, 22. svibnja (Hina) - Konačni prijedlog zakona o sprječavanju pranja novca od bitne je važnosti za funkcioniranje pravne države i države u cjelini, istaknuo je na današnjoj sjednici Zastupničkog doma zamjenik ministra financija Mijo Jukić. U ime predlagatelja, on je najavio prihvaćanje amandmana saborskih odbora, kojim bi se iznos za koje bi obveznici bili dužni utvrditi identitet stranke, sa 75.000 povećao na 105.000 kuna. Najavio je i unošenje odredbe po kojoj bi, ako je riječ o navedenom iznosu, stranka bila obvezna da sama popuni obrazac i dostavi ga Uredu za sprječavanje pranja novca, koji bi se osnovao pri Ministarstvu financija. #L# Zamjenik ministra financija posebno se osvrnuo na prigovore da se predloženim zakonom zadire u bankarsku tajnu. "Stajališta smo da bankarska tajna to mora i ostati, ali iznimke su točno navedene. Ni jednim aktom ne želimo ulaziti u bankarsku tajnu, već želimo analizom podataka vidjeti što se događa", poručio je Jukić. Navodeći da je prema analizama oko 50 posto štednje građana u pet velikih hrvatskih banaka, te da je 50 posto te štednje u iznosima manjim od 50.000 kuna, Jukić je opovrgnuo i prigovore da će se nanijeti šteta 'običnim' štedišama. Definirajući pranje novca kao proces pretvaranja nezakonito stečenog novca u sredstva sa zakonskim porijeklom, Jukić je ključnim ocijenio potrebu da se spriječi korištenje financijskog sustava za pranje novca iz organiziranog kriminala, korupcije i drugih prekršaja. Kao tehnike pranja novca naveo je krijumčaranje novca u zemlje koje imaju zakone o tajnosti bankarskih podataka, upotrebu tvrtki u tzv. poreznom raju, potfakturiranje i nadfakturiranje, otvaranje nerezidentrnih računa, kazina, kockanje i slično. Iznio je i procjene da se godišnje u Americi 'opere' 300 do 500 milijardi američkih dolara, a u Europi više od 300 milijardi dolara. Napominjući da je u istočnoj i srednjoj Europi problem nedostatak zakonodavstva te iskusnih kadrova i institucija za borbu protiv tih pojava, Jukić je podsjetio i na preporuke koje je u tom smjeru Hrvatskoj dalo Vijeće Europe. Preporuča se uz ostalo rad na otkrivanju tokova pranja novca, izrada preventivne strategije. Odbor za zakonodavstvo i Odbor za financije i državni proračun uz niz amandmana podržali su predloženi zakonski tekst, a podršku su mu dali i predstavnici klubova zastupnika. Predlagatelj je napravio dobar posao, pohvala je koju je u ime Kluba SDP-a izrekao Marin Jurjević koji drži da je neopravdan strah od predloženog zakona. Hrvatska je interesantna za organizirani kriminal, a tamo gdje ima kriminala ima i pranja novca, poručio je Jurjević. Predloženi je zakon korak naprijed i sa amandmanima saborskih odbora Klub IDS-a će ga podržati, najavio je i Damir Kajin. Napomenuo je da je najvažnije da zakon ne ostane 'mrtvo slovo na papiru', ali i zamjetio da predloženi zakon ne zahvaća "politički kriminal", što je po njemu, glavni problem ne samo Hrvatske nego i svih zemalja u tranziciji. "Oni koji prelijevaju bivše društveno u svoje privatno vlasništvo nemaju se čega bojati", rekao je Kajin. Iako drži da se kasni, predloženi zakon podržava i Klub HSS-a, kazao je Marinko Filipović. Ocjena je Kluba da bi Ured za sprječavanje pranja novca mogao biti dopunski teret birokracije, pa se Filipović zauzeo da se u njemu nađu predstavnici makar parlamentarnih stranaka. Klub HDZ-a jednoglasno podržava predloženi zakon, jer je riječ o važnom zakonu kojim se zaokružuje pravni okvir za razvoj socijalnog i tržišnog gospodarstva, naglasio je dr. Đuro Njavro. Njegovim donošenjem, dometnuo je, Hrvatska potvrđuje da pravni i gospodarski sustav gradi na visokim standardima razvijenog svijeta. (Hina) bn/bm ds 221151 MET may 97