ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u nastavku današnjeg rada raspravlja o izvješćima o Hrvatskoj radioteleviziji u prošloj godini - Izvješću o radu Vijeća HRT-a i Izvješću o poslovanju HRT-a.
ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora u
nastavku današnjeg rada raspravlja o izvješćima o Hrvatskoj
radioteleviziji u prošloj godini - Izvješću o radu Vijeća HRT-a i
Izvješću o poslovanju HRT-a. #L#
Predsjednik Vijeća HRT-a akademik Dubravko Jelčić (HDZ) izvijestio
je kako se na sjednicama Vijeća posebno raspravljalo o mjestu koje
kultura i znanost zauzimaju u programu radija i televizije, te o
strukturi televizijske sheme. Primjedbe su bile da se u najudarnijim
terminima prikazuju filmovi s nasiljem, da su emisije iz kulture
nedostatne i u neadekvatnim terminina, kazao je Jelčić, ističući kako
je najveći prigovor bio usmjeren na pitanje hrvatskog jezika. S tim u
svezi bilo je, kako je istaknuo, primjećeno da bi za lektore i spikere
trebalo "poduzeti seminare" na kojima bi dopunili svoje nedostatno
znanje.
Izvješćujući o poslovanju HRT-a u prošloj godini, generalni
direktor Ivica Mudrinić uz ostalo je ukazao i na promjene u okruženju
u kojem HRT radi. Zakonom o telekomunikacijama i davanjem koncesija za
radijske i televizijske postaje, ti koncesionari konkuriraju HRT-u što
utječe i na gospodarski položaj HRT-a, kazao je Mudrinić. U prošloj je
godini program HTV-a obogaćen dokumentarnim, obrazovnim i zabavnim
sadržajima, informativni program pratio je sve važnije događaje u
zemlji i svijetu, a Mudrinić je posebno istaknuo poboljšanja u prijemu
i kvaliteti televizijske slike.
Generalni direktor HRT-a naveo je da je u prošloj godini Hrvatski
radio dnevno emitirao 188 sati programa što je pet sati, ili tri posto
više nego u 1995., a Hrvatska televizija dnevno je emitirala 51 sat
programa, što je šest sati, ili 13,3 posto više nego godinu ranije.
Pomaci su, ocijenio je, vidljivi i u materijalnom položaju zaposlenih,
a to je Mudrinić potkrijepio podatkom da su plaće u 1996. bile 22,2
posto veće nego u 1995. godini.
U raspravi na Odboru za naobrazbu, znanost i kulturu, izvijestila je
Marija Bajt, bilo je i mišljenja da bi zakonom trebalo promijeniti
ovlasti Vijeća HRT-a, jer ono nema nikakvog utjecaja na postavljanje
glavnih urednika radija i televizije, a time ni utjeca na organizaciju
i program. Odbor ističe da najveću pozornost treba posvetiti hrvatskom
jeziku, a kod informativnog programa kritiziran je način i
zastupljenost prenošenja informacija o zbivanju u višestranačkom
političkom životu.
Niz kritika na program, posebice Hrvatske televizije iznijeli su
predstavnici oporbenih klubova, koji su u više navrata ocijenili da je
HTV državna televizija.
"Ako je HTV nacionalna televizija, ona mora voditi brigu o najvišim
nacionalnim interesima", poručio je u ime Kluba HSS-a Luka Trconić.
Analiza programa govori da je to formalno-pravno točno, ali, dometnuo
je, gledano sadržajno, to je vrlo upitno. HTV, ustvrdio je, ne smije
preferirati bilo koju stranku, no dešava se suprotno, "protežiraju se
segmentarne opcije vladajuće stranke".
Posebno se osvrćući na neprenošenje saborskih sjednica, Marin
Jurjević (Klub SDP-a) je kazao da u SDP-u drže da nije slučajno da se
sjednice prenose samo prijepodne. On je zamjerio i na nepotpunosti
poslijepodnevnih, širih izvješća o radu Sabora, te obzirom na to,
zaključio da "živimo u popriličnoj medijskoj blokadi". Kritizirajući i
program vijesti s nizom protokolarnih izvješća, Jurjević je ocijenio
da je "istina da vladajuća stranka ima privilegiju da dominira na
HRT-u".
Klub HSLS-a ne može podržati ni Izvješće o radu, ni o Izvješće o
poslovanju HRT-a, kazao je Jozo Radoš. Pri tom je ocjenio da je "naša
televizija red političke propagande, red američke konzumne zabave te
red domaćeg zabavnog kiča".
(Hina) bn/bm ds
211220 MET may 97