LISABON, 31. svibnja (Hina) - Carlos Westendorp novi je visoki predstavnik za provedbu civilnog dijela daytonskog sporazuma u BiH, a međunarodna zajednica, vrlo nezadvoljna napredovanjem tog dijela sporazuma, pred političko vodstvo u
BiH postavila je vrlo specifične zadatke, ali i protumjere ako se oni ne ispune, osnovni su zaključci sastanka Vijeća za provedbu mirovnog sporazuma za BiH (PIC) održanog u petak u Sintri, objedinjenih u zajedničkoj deklaraciji koja ima čak 91-u točku, objavljeno je nakon sastanka.
LISABON, 31. svibnja (Hina) - Carlos Westendorp novi je visoki
predstavnik za provedbu civilnog dijela daytonskog sporazuma u BiH, a
međunarodna zajednica, vrlo nezadvoljna napredovanjem tog dijela
sporazuma, pred političko vodstvo u BiH postavila je vrlo specifične
zadatke, ali i protumjere ako se oni ne ispune, osnovni su zaključci
sastanka Vijeća za provedbu mirovnog sporazuma za BiH (PIC) održanog u
petak u Sintri, objedinjenih u zajedničkoj deklaraciji koja ima čak
91-u točku, objavljeno je nakon sastanka. #L#
Svi predstavnici međunarodne zajednice (zemlje članice Upravljačkog
vijeća PIC-a i zemlje članice Kontaktne skupine) na sastanku su
potpuno jednoglasno izrazili stajalište da je međunarodna zajednica
učinila i uložila vrlo mnogo u BiH, ali da rezultati nisu odgovarajući
zbog pomanjkanja suradnje političkih vodstava naroda u BiH u potpunom
poštivanju obaveza preuzetih potpisivanjem sporazuma i to u cijelom
nizu ključnih pitanja kao što su povratak izbjeglica, odnos prema
optuženima za ratne zločine i funkcioniranje zajedničkih državnih
institucija u skladu s Ustavom.
Ono što ovaj sastanak čini različitim od svih dosadašnjih, kako je
istaknuo Carl Bildt, jesu mehanizmi protumjera u slučaju da se
postavljeni zadaci ne ispune; tako predsjedništvo BiH mora imenovati
ili potvrditi veleposlanike u svijetu do 1. kolovoza: poslije tog
datuma međunarodna zajednica neće prihvaćati nikoga tko ne ispunjava
te uvjete. Na isti se način, ali do 1. rujna, mora donijeti odluka o
zajedničkoj zastavi jer poslije tog datuma postojeća zastava i
znakovlje, ne budu li usklađeni s ustavom BiH, neće biti priznavani u
svijetu. Nakon 1. siječnja 1988. međunarodne granice BiH moći će
prijeći samo vozila s novim, ujednačenim registarskim tablicama koje
odobre vlasti BiH.
Slični mehanizmi predviđeni su i za područja odnosa prema optuženima
za ratne zločine i povratka izbjeglica.
Dosadašnji visoki predstavnik Carl Bildt uz mnoge pohvale za dobro
obavljeni posao odlazi s tog položaja, a od 20. lipnja na čelu visokog
predstavnika Međunarodne zajednice za BiH bit će dosadašnji španjolski
veleposlanik pri UN Carlos Westendorp.
Vođa izaslanstva i ministar vanjskih poslova RH dr. Mate Granić
izrazio je zadovoljstvo sastankom, podsjetivši kako se Hrvatska stalno
zalaže za potpunu i stvarnu provedbu Daytonskog sporazuma, posebice u
pogledu pitanja uspostave zajedničkih institucija vlasti.
Također se povoljno izrazio o imenovanju Carlosa Westendorpa za novog
visokog predstavnika i Jacquesa Kleina za njegova zamjenika.
U cijelom nizu bilateralnih sastanaka u Portugalu, Granić je
najvažnijim označio susret s predsjedajućim predsjedništva BiH Alijom
Izetbegovićem kao dijelom pripreme za skorašnji sastanak
Tuđman-Izetbegović, dok su razgovori s britanskim, njemačkim i
austrijskim ministrima vanjskih poslova bili vezani za uključivanje
Hrvatske u europske integracije i odmrzavanje programa PHARE.
U Sintri su u četvrtak i petak održani i sastanci Sjevernoatlantskog
vijeća (NAC) i Sjevernoatlantskog vijeća za suradnju (NACC).
Na sastanku NACa parafirana je vrlo važna Povelja o istaknutom
partnerstvu između Ukrajine i NATOa koja će biti potpisana na summitu
Sjevernoatlantskog saveza u Madridu u srpnju. Za Madrid je ostavljena
i odluka o tome koliko će točno zemalja ući u NATO u prvom valu jer u
Portugalu nije postignut konsenzus između američkog stajališta o
"manjem broju" novih članica i stajališta nekih evropskih saveznika
koji se zalažu za ulazak većeg broja država.
Sjevernoatlantsko vijeće za suradnju u petak je održalo svoj
posljednji sastanak nakon 6 godina postojanja, nakon čega je
inauguralnom sjednicom uspostavljeno Vijeće Sjevernoatlantskog
parnerstva (EAPC).
Ono se, poput NACC-a, sastoji od 43 zemlje (16 članica NAC-a i 27
članica Parnerstva za mir), ali će prema ustroju biti mnogo
fleksibilnije a prema opsegu djelovanja mnogo sveobuhvatnije od tijela
koje je zamijenilo.
Također je donijeta odluka o osnaživanju programa Partnerstva za mir
u kojem bi ubuduće zemlje partneri sudjelovale mnogo više ne samo u
provedbi budućih akcija, nego i u njihovu planiranju, a otvorena je i
mogućnost ulaska njihovih predstavnika i u strukture za odlučivanje.
(Hina) dam dr
311336 MET may 97