WASHINGTON, 27. svibnja (Hina) - Dok je u Parizu tek potpisan sporazum između NATO-a i Rusije, američka se administracija na domaćem terenu počela pripremati na dugo uvjeravanje Senata u potrebu ratifikacije proširenja sigurnosnih
jamstava na zemlje bivšega sovjetskog bloka.
WASHINGTON, 27. svibnja (Hina) - Dok je u Parizu tek potpisan sporazum
između NATO-a i Rusije, američka se administracija na domaćem terenu
počela pripremati na dugo uvjeravanje Senata u potrebu ratifikacije
proširenja sigurnosnih jamstava na zemlje bivšega sovjetskog bloka.
#L#
Unatoč gotovo nepodijeljenoj prošloljetnoj potpori proširenju NATO-a,
na Capitol Hillu približavanje trenutka kad će se Kongres izjasniti
pokreće sve više pitanja kojima kongresmeni preispituju svrsishodnost
tog koraka.
Stoga je administracija osnovala čak i novi ured na čelu s posebnim
savjetnikom američkog predsjednika i državne tajnice koji će potaknuti
potporu u Kongresu i u američkoj javnosti za proširenje Saveza.
Clintonova administracija predviđa da će oštre rasprave s Kongresom
početi kad NATO ponudi prijam novim članicama, vjerojatno Poljskoj,
Mađarskoj i Češkoj, na madridskom sastanku na vrhu u srpnju, piše u
utorak "New York Times". Tada će američki predsjednik od Senata
zatražiti dvotrećinsku potvrdu novih sigurnosnih obveza o kojima bi se
glasovalo vjerojatno do proljeća 1998.
Američki kongresmeni već sada počinju postavljati pitanja o tome
koliko će proširenje Saveza stvarno stajati, hoće li njegovo
proširenje otežati pregovore o smanjenju nuklearnog oružja s Rusijom i
hoće li se razvodniti učinkovitost NATO-a kojeg su smatrali
najuspješnijim vojnim savezom na svijetu.
Američki predsjednik Bill Clinton, koji je predložio proširenje
NATO-a 1994., u ponedjeljak je u Arlingtonu - na svečanosti odavanja
počasti svim palim Amerikancima, američkoj javnosti predstavio
proširenje NATO-a kao sljedeći pomak u izgradnji mirne i nepodijeljene
Europe.
Prije nego što podignu ruku za slanje američkih snaga za obranu Praga
ili Varšave, kao što bi se to činilo za London, procjenjuje se da će
senatore posebice zanimati troškovi proširenja NATO-a.
Pentagon je procijenio da će proširenje stajati od 28 do 35 milijardi
dolara u idućih deset godina, u čemu bi Sjedinjene Države sudjelovale
s oko 200 milijuna na godinu, a Kongres je pak procijenio troškove do
125 milijardi dolara. Nezavisni izvori govore da procjene Pentagona
odgovaraju mirnodopskim uvjetima, a Kongresa ratnoj situaciji.
Senatori kao dokaz o nerealnoj procjeni administracije ističu
NATO-ovu operaciju u Bosni, čije je troškove administracija
procijenila na 1,2 milijarde dolara, a sada su već premašili šest
milijardi.
Predsjednik Odbora za vanjsku politiku pri Senatu Jesse Helms
predvodi one koji su zabrinuti da bi proširenje Saveza moglo
razvodniti njegovu učinkovitost, a senatori demokrati kao najveći
problem ističu da bi proširenje Saveza moglo ojačati opoziciju u
Rusiji i negativno utjecati na ograničenje nuklearnog oružja.
I u medijskoj raspravi sve je više onih koji dvoje. Tako ugledni
komentator "New York Timesa" Thomas Friedman naziva Clintonov plan
proširenja NATO-a Whitewaterom njegove vanjske politike misleći pritom
na Whitewater istragu o ulozi Clintonovih u nekim poslovnim
malverzacijama u Arkanzasu.
David Broeder iz "Washington Posta" postavio je pak pitanje kako će
Amerika, koja upravo predstavlja javnosti plan smanjenja vlastitih
snaga, rastegnuti tako smanjenu vojsku na zaštitu triju novih članica
te nakon toga i na tri baltičke države ili Ukrajinu.
(Hina) ps rb
272046 MET may 97