PARIZ, 27. svibnja (Hina/Reuter) - Stavljajući u utorak potpise na povijesni sporazum o novom partnerstvu, NATO i Rusija strpali su hladni rat u ladicu povijesti i ponudili perspektive za Europu konačno ujedinjenu nakon više od pola
stoljeća oštre podjele.
PARIZ, 27. svibnja (Hina/Reuter) - Stavljajući u utorak potpise na
povijesni sporazum o novom partnerstvu, NATO i Rusija strpali su
hladni rat u ladicu povijesti i ponudili perspektive za Europu konačno
ujedinjenu nakon više od pola stoljeća oštre podjele. #L#
Čelnici NATO-a okupili su se u Parizu pozdravljajući "Temeljni
dokument o zajedničkoj suradnji", nazivajući ga svečanim početkom
novog doba suradnje koje će Savezu omogućiti širenje na istok bez
stvaranja novih napetosti.
Ruski predsjednik Boris Jeljcin pridonio je svečarskom raspoloženju
iznenađujućom najavom uklanjanja bojevih glava sa svih raketa
usmjerenih prema zemljama članicama NATO-a.
Prema riječima američkog predsjednika Billa Clintona sporazum je
ostvarenje cilja kojemu se dugo težilo: "mirnoj, demokratskoj,
nepodijeljenoj Europi".
"Na zalasku 20. stoljeća, očekujemo novo stoljeće s novom Rusijom i
novim NATO-om koji djeluju zajedno u novoj Europi neograničenih
mogućnosti", rekao je Clinton na svečanosti u Elizejskoj
predsjedničkoj palači.
Tada je ustao Jeljcin i izrekao svoju neočekivanu najavu o nuklearnim
bojevim glava.
"Danas sam donio odluku. Uklonit ćemo bojeve glave sa svog oružja
uperenog protiv zemalja čiji predstavnici sjede za ovim stolom", rekao
je Jeljcin popraćen pljeskom 16 čelnika Saveza koji je štitio zapad od
danas pokojnog Sovjetskog Saveza.
Ponuda je iznenadila sve prisutne, pa i Jeljcinove suradnike i
potakla iznenadnu diplomatsku strku koja gotovo da je zasjenila
planirani spektakl u francuskoj prijestolnici.
Jedan je dužnosnik NATO-a istakao da će pojašnjenje toga što je
Jeljcin mislio biti savršena tema rasprave u "Stalnom zajedničkom
vijeću NATO-Rusija", tijelu osnovanom novim sporazumom. Neki su
diplomati pak izrazili sumnje u stvarnu važnost Jeljcinove najave.
Zemlje NATO-a ističu da sporazum i formalno stavlja točku na podjelu
Europe nakon Drugog svjetskog rata zacrtane sastankom na Jalti 1945.
kada je istočna Europa prepuštena Staljinovoj "zoni utjecaja".
Sporazumom se stvara Vijeće NATO-Rusija za konzultacije o europskoj
sigurnosti i ustanovljuje bliska vojna i politička suradnja bivših
neprijatelja. Rusija dobija pravo glasa, ali ne i pravo veta na odluke
koje donose Saveznici.
Jeljcin i glavni tajnik NATO-a Javier Solana prvi su potpisali
sporazum uz pljesak Clintona i domaćina summita francuskog
predsjednika Jacquesa Chiraca.
"Ovo je povijesni sporazum i naše zajedničko postignuće", rekao je
Jeljcin, ne mogavši odoljeti da ne uputi kritike na NATO-ve planove za
proširenje na bivše komunističke zemlje središnje i istočne Europe.
"Rusija negativno gleda na planove o proširenju" na istok, rekao je,
izbjegavši, međutim, uobičajena oštre komentare o tom pitanju.
Francuski je predsjednik Chirac istaknuo da je sporazum izbrisao
naslijeđe Jalte i uklonio "i posljednje ostatke hladnog rata".
"Pariški sporazum ne prikriva podjele stvorene na Jalti. On ih jednom
i zauvijek uklanja", rekao je Chirac prije svečanog potpisivanja.
Za njemačkog kancelara Helmuta Kohla sporazum je "od dalekosežne
važnosti.... (jer dolazi) na kraju stoljeća natopljenog s previše
krvi, suza i patnje".
Glavni tajnik NATO-a Javier Solana, vodio je pregovore koji su doveli
do potpisivanja "Temeljnog dokumenta" u šest nimalo lakih, tvrdih
sastanaka s ruskim ministrom vanjskih poslova Jevgenijem Primakovim.
On je pozdravio Jeljcinovu odluku rekavši: "Vizija i vodstvo
predsjednika Jeljcina bili su istinski put do uspjeha ovoga procesa".
Sporazum je utro put za nove članice koje će Savez pozvati da mu se
pridruže na posebnom sastanku na vrhu u srpnju u Madridu.
Poljska, Mađarska i Češka Republika, tri kandidata s najviše izgleda
da u prvom krugu pristupe Savezu, trebale bi, očekuje se, dobiti
potrebnu potporu svih sadašnjih zemalja članica NATO-a.
Jeljcinu su pak pružena potrebna jamstva da saveznici ne kane
nuklearno oružje ili strane vojnike raspoređivati na tlo novih
članica. Jeljcin nije međutim uspio za Rusiju izboriti pravo donošenja
odluka u budućim odlukama NATO-a.
Vijeće NATO-Rusija imat će i svoje stalno tajništvo. Rusiju će
predstavljati njezin stalni veleposlanik, a sastajat će se dvaput
godišnje na razini ministara vanjskih poslova i obrane.
Moskva je najviše zabrinuta željom nekih bivših sovjetskih republika,
u prvom redu Baltičkih zemalja Litve, Estonije i Letonije da pristupe
Savezu. Izrazito je mrzovoljna jer NATO odbija takvu mogućnost potpuno
isključiti.
Diplomati NATO-a i dužnosnici inzistirali su na tome da nije donešena
odluka o tome koje će zemlje dobiti pravo prvenstva za prijem na
sastanku u srpnju. No, što god da se dogodilo, vrata uvijek ostaju
otvorena za pristup u nekom novom krugu.
"Mislimo da je vrlo važno da proširenje NATO-a bude evolutivan
proces", zaključio je jedan diplomat.
(Hina) rt rb
271637 MET may 97