OKRUGLI STOL O OBNOVI I IZGRADNJI DUBROVNIKA

ZAGREB, 21. svibnja (Hina) - Večeras je u Klovićevim dvorima održan okrugli stol "Dubrovnik: identitet obnove i obnova identiteta" na kojem su o obnovi Dubrovnika, oštećenog potresima i ratnim razaranjem, govorili stručnjaci - arhitekti i povjesničari umjetnosti iz Zagreba i Dubrovnika. Skup je priređen u sklopu 32. zagrebačkog salona posvećenog arhitekturi, urbanizmu i interijeru. #L# Arhitektica Ivanka Jemo iz Dubrovnika na početku je podsjetila da je povijest Dubrovnika obilježena stalnim razaranjem, bilo od stranih napadača ili od prirodnih nepogoda, ali i njegovom upornom obnovom. Zadnja planska obnova započela je nakon potresa 1979. godine, ali uz 60 objekata iz tog plana koji još nisu bili obnovljeni, Dubrovnik je tijekom rata oštećen i sa preko 2000 direktih pogodaka granatama. Oko 70 posto krovova stambenih objekata, pločnika i kulturnih spomenika oštećenih granatiranjem još uvijek čeka na obnovu, kazala je Ivanka Jemo. O restauraciji na dubrovačkim spomenicima kulture govorio je dr. Željko Peković istaknuvši da se ona radi isključivo sa tradicionalnim prirodnim materijalima; kamenom i drvenim konstrukcijama, a cement i drugi moderni materijali više se ne koriste jer se pokazalo da štete građevinama. Te metode obnove pokazale su se i kao jedina pozitivna strana obnove Dubrovnika, jer je sve ono što se na području arhitekture zadnjih godina događa u gradu, kojeg ne čini samo povijesna jezgra, već i šire područje, prikazao na dijapozitivima i pojasnio arhitekt Zvonimir Franić. On je ukazao na primjere objekata izgrađenih u Dubrovniku posljednjih nekoliko godina koji ne zadovoljavaju nikakve arhitektonske, urbanističke niti kulturne kriterije. Upozorio je i na potpunu neprohodnost ulica dok se garaže iznajmljuju za poslovne prostore, iako je, kako je kazao, svima jasno da turisti koje namjeravamo privući - neće doći pješice. Da se takva neprofesionalnost i neodgovorsnost u gradu koji je spomenik kulture ne smiju dozvoliti složili su se i dr. Ivo Maroević i dr. Radovan Ivančević, profesori Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Ivančević je istaknuo da je temelj identiteta dubrovačkog područja "apsolutna dominacija grada nad selom", dakle, planirana urbanizacija od koje se danas odstupa. Sa njegovim se stajalištem složio dr. Maroević dodavši da se nakon višestoljetne dominacije urbane kulture i nadzora nad onim što se smije i gdje se smije graditi, danas grade nastambe, a ne arhitektonska naselja. Upozorio je da Dubrovnik nikad kroz povijest nije htio biti ruševina ni arhitektonsko nalazište, već živi grad koji se obnavlja kontinuirano i planski. (Hina) tn mi 212214 MET may 97